Eurobarometar: U Hrvatskoj najniža, a u Sloveniji najviša potpora zajedničkoj valuti

Prema najnovijoj anketi Eurobarometra europski građani trenutačno pokazuju najveću razinu potpore zajedničkoj valuti euro ikad, a također je vidljiva i najviša razina povjerenja u Europsku uniju (EU) u zadnjih 18 godina.

Upada u oči da je euro u Hrvatskoj dobio najmanju potporu od svih članica eurozone jer se u korist zajedničke valute izjasnilo otprilike dvije trećine ispitanih građana, dok su u Sloveniji gotovo svi ispitani iskazali zadovoljstvo što u džepu imaju eure.

Anketa je provedena u razdoblju od 26. ožujka do 22. travnja ove godine, a razgovaralo se s ukupno 26.368 građana iz svih država članica.

U trenutačnom geopolitičkom kontekstu Europljani bi željeli vidjeti snažniji i odlučniji EU putem zajedničke obrambene i sigurnosne politike, dok je mir i dalje vrijednost koja najbolje predstavlja EU. Također, u kontekstu trgovinskog natezanja sa SAD-om, europski građani podržavaju uvođenje carina ako se na proizvode iz EU-a one također primjenjuju.

Rezultati pokazuju da 52 posto Europljana ima povjerenje u EU i to je najbolji rezultat od 2007. godine, a zanimljivo je da je najviša razina povjerenja iskazana u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, i to od 59 posto.

Rekord u zadnjih 18 godina predstavlja i brojka od 52 posto za razinu povjerenja u Europsku komisiju, a i tu je postotak najviši među mladima i iznosi 57 posto.

Čak tri četvrtine ispitanika je izjavilo da se smatra građanima EU-a, a 62 posto je optimistično u pogledu budućnosti EU-a.

Najveću potporu ikad dobila je zajednička valuta euro. Brojka za cijelu EU je 74 posto, a u eurozoni ona je čak 83 posto.

Kad je riječ o percepciji stanja u europskom gospodarstvu, 44 posto Europljana smatra da je ono dobro, a 48 posto da je loše. Njih 43 posto smatra da će situacija ostati stabilna u idućih 12 mjeseci.

Što se aktualnog pitanja trgovinskih sukoba i carine tiče, 86 posto ispitanika suglasno je da je uvođenje carina štetno za svjetskog gospodarstvo, ali 80 posto smatra da EU treba uvesti pristojbe kao odgovor u obrani vlastitih interesa ako se uvedu carine na europske proizvode.

Veliki broj ispitanika ili 78 posto iskazao je zabrinutost za obranu i sigurnost EU-a u idućih pet godina, a 81 posto podupire zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku.

Upitani za prioritete proračuna EU-a, europski građani smatraju da bi oni trebali biti obrana i sigurnost, zatim zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravlje te obrazovanje.

Po njihovoj ocjeni, vrijednosti koje najbolje predstavlja EU su mir, demokracija te poštivanje vladavine prava.

U kontekstu rata u Ukrajini 80 posto građana slaže se s prihvatom osoba koje bježe od rata, a 76 posto podupire pružanje financijske i humanitarne pomoći Ukrajini dok ih 72 posto podupire sankcije protiv Rusije. Nešto manje ili 59 posto slaže se da EU financira opskrbu Ukrajine vojnom opremom.

Iz Hrvatske je u anketi sudjelovalo 1.016 građana.

Financijskom situacijom u svojem kućanstvu zadovoljno je 67 posto Hrvata što je niže od 75 posto prosjeka EU-a. Svojom poslovnom situacijom zadovoljno ih je 60 posto što je također ispod europskog prosjeka od 70 posto.

Što se ekonomske situacije u Hrvatskoj tiče, 26 posto građana misli da će se poboljšati u idućih 12 mjeseci, 41 posto vjeruje da će ostati ista, a 32 posto smatra da će se pogoršati.

Najveći broj ispitanih Hrvata misli da su troškovi života i ekonomska situacija najveći problemi u državi, a kao najveće izazove za EU vidi rusku invaziju u Ukrajini i opću međunarodnu situaciju.

Povjerenje u EU je u Hrvatskoj iskazalo 50 posto građana, što je blago ispod europskog prosjeka od 52 posto, dok vlastitoj vladi vjeruje tek 34 posto građana.

Podršku euru kao zajedničkoj valuti daje 65 posto građana, a 33 ih je protiv što je, kako već spomenusmo, najniže u eurozoni.

Čak i u Mađarskoj, koja nije članica eurozone, podrška euru je blago veća no u Hrvatskoj i nalazi se na 68 posto.

Najveću potporu euru od 90 ili više posto dali su građani Irske, Finske, Estonije i Slovenije gdje je najviša i iznosi 94 posto.

Optimistično gleda na budućnost EU-a 63 posto hrvatskih ispitanika, a 74 posto ih misli da građani EU-a dijele puno zajedničkih stvari.

Čak 85 posto Hrvata se slaže ili je sklono uvođenju carina na razini EU-a ako to netko učini za europske proizvode.