EU uvodi novi paket sankcija Rusiji: Dosadašnje su zaobilazili preko zemalja iz središnje Azije

Predstavnici država članica EU dogovorili su u srijedu mjere za 16. po redu paket europskih sankcija protiv Rusije, koji uključuje zabranu uvoza ruskog aluminija, zabranu izvoza igraćih konzola u Rusiju, kao i uvrštenje još 73 broda iz tzv. “flote u sjeni” na popis sankcioniranih plovila.

Paket mjera je predložila Europska komisija, a u ponedjeljak bi ga i formalno trebali usvojiti ministri vanjskih poslova EU, čime će se obilježiti treća godišnjica ruske invazije na Ukrajinu koja je počela u veljači 2022.

Zabrana uvoza ruskog aluminija će se postupno uvoditi, a potpuna zabrana bi trebala stupiti na snagu za godinu dana. Osim toga, u paketu se na popis sankcioniranih dodaje još 48 fizičkih osoba i 35 pravnih entiteta, što znači da im slijedi zamrzavanje imovine u Europi, kao i zabranu ulaska u EU.

Europska unija je, zajedno s drugim zapadnim silama, u posljednjih nekoliko mjeseci pooštrila ograničenja kako bi se smanjio ruski izvoz nafte. Osim brodova iz tzv. “flote u sjeni” – naziva za tankera koji polulegalno prevoze ruske energente po cijelom svijetu – veleposlanici EU država su odlučili i uvesti zabranu poslovanja s ruskim morskim i zračnim lukama kroz koje se odvijaju pošiljke koje izbjegavaju ograničenje cijene sirove nafte iz Rusije.

Ograničenje je krajem 2022. nametnula skupina G7, po cijeni od 60 dolara po barelu, kako bi se izbjeglo da Moskva profitira od tržišnih fluktuacija i porasta cijene nafte na svjetskom tržištu – ali se njime i omogućilo da se i dalje trguje ruskom naftom. Istovremeno je i tvrtkama iz Zapadnih zemalja zabranjeno pružati usluge tankerskog prijevoza ako postoji sumnja da se radi o nafti koja košta više od propisanog maksimuma. Kasnije je slična zabrana uvedena i za naftne prerađevine.

U siječnju je američka vlada predsjednika Bidena uvela sankcije za 161 tanker, dvije velike ruske naftne kompanije, nekoliko robnih prekupaca, kao i glavne osiguravajuće kuće koja se bavi tankerskim osiguranjem.

U najnovijem paketu europskih mjera novih 73 plovila pridodat će se postojećem popisu od 79 brodova za koje se smatra da se koriste za ilegalan izvoz nafte ili da se koriste u ratu protiv Ukrajine, primjerice prijevozom topničkog streljiva iz Sjeverne Koreje. Paketom će se i proširiti sankcije na sve osobe i entitete vezane za “flotu u sjeni” – uključujući i vlasnike takvih brodova, kao i kapetane koji njima upravljaju.

Osim toga, novim mjerama ograničit će se i izvoz igraćih konzola i prateće opreme poput kontrolera i simulatora leta, jer se smatra da ih ruska vojska može koristiti za upravljanje vojnim dronovima. Zabranit će se i izvoz kroma, određenih kemijskih spojeva, kao i zabrana europskim kompanijama da servisiraju rafinerije nafte i plina u Rusiji.

Po posljednjim podacima Eurostata iz studenog 2024. europski izvoz u Rusiju je nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja brojnih sankcija pao za 58 posto u razdoblju između prvog tromjesečja 2022. i trećeg tromjesečja 2024., dok je u tih 30 mjeseci uvoz iz Rusije pao za 86 posto.

No, jedan dio izvoza je uslijed sankcija prebačenu Rusiji susjedne zemlje koje još uvijek slobodno trguju s Moskvom, u sklopu Euroazijske ekonomske unije (EEU). 

Prema analizi neovisnog lista Moscow Times iz studenog prošle godine, u kojoj su se uspoređivale brojke nacionalnih statističkih zavoda, europski izvoz u Kirgistan, Armeniju i Kazahstan je značajno porastao između 2021. i 2023. – baš kao što je drastično porastao i izvoz iz tih zemalja u Rusiju.

Volumen trgovinske razmjene EU s te tri zemlje je narastao za 29 posto, na 44,5 milijardi dolara, dok se njihova razmjena sa susjednom Rusijom povećala za gotovo 38 posto, sa 23 milijarde na 38 milijardi dolara. Sličan porast trgovine je zamijećen i u Uzbekistanu i Gruziji – što sve upućuje na zaključak da se te zemlje često koriste za zaobilaženje europskih sankcija.