ESB u 2024. imala rekordni gubitak od osam milijuna eura

Europska središnja banka (ESB) je objavila kako je prošle godine imala rekordni gubitak od 7,94 milijuna eura naspram gubitka od 7,89 milijuna eura u 2023. godini.

Ako se od brojke za 2023. oduzme izdvajanje rezervi za buduće rizike, tada se gubitak svodi na 1,3 milijuna eura. Za proteklu godinu tih izdvajanja neće biti.

Pritom ESB najavljuje da bi manji gubici mogli biti zabilježeni i u budućnosti budući da isplaćuje milijarde eura europskim bankama.

Naime, ESB još uvijek ima napuhanu bilancu zbog monetarnih stimulansa u ranijim razdobljima, a rast kamatnih stopa u 2022. i 2023. godini doveo je do toga da banke zarađuju velike kamatne iznose na bilijunima eura koji su pušteni u optjecaj u godinama anemične inflacije.

Kamatne stope sada padaju i bilanca ESB-a se smanjila, no još uvijek je u financijskom sustavu višak likvidnosti od oko tri bilijuna eura za čije će smanjivanje trebati više godina.

“Gubici ESB-a u 2023. i 2024. godini odražavaju nužne politike u Eurosustavu sa ciljem ispunjavanja temeljne zadaće održavanja stabilnosti cijena i nemaju utjecaj na sposobnost banke da vodi učinkovitu monetarnu politiku. Moguće je da će gubitaka biti i u idućim godinama, no ako se dogode bit će niži od onih iz prošle i pretprošle godine”, istaknuo je u objavi ESB.

Osim gubitaka ESB je morao i otpisati vrijednost imovine u iznosu od 269 milijuna eura, naspram 38 milijuna eura otpisa u 2023. To se dogodilo zbog smanjenja tržišne vrijednosti obveznica u američkm dolarima kao i smanjenja vrijednosti imovine u gotovini uslijed deprecijacije jena.

ESB posjeduje tek dio obveznica kupljenih tijekom razdoblja monetarnog popuštanja, a većina ih je u rukama nacionalnih središnjih banaka u eurozoni.

Među njima najveći se gubici očekuju za njemački Bundesbank te za središnje banke Belgije i Nizozemske.

Za razliku od komercijalnih banaka središnje banke mogu imati iscrpljene zalihe ili negativni kapital i to nema utjecaja na njihovu sposobnost funkcioniranja. No, takvo stanje može poljuljati kredibilnost središnje banke i lišiti vlade prihoda od dividendi.