EK: Kohezijska politika EU povećat će hrvatski BDP za osam posto do 2030.

Kohezijska politika Europske unije pridonijet će rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za osam posto do kraja 2030. godine, objavila je Europska Komisija u svom izvješću o koheziji.

Kohezijska politika ima znatne i pozitivne učinke za Europu u cjelini, navodi Komisija, dodajući da bi kohezijski programi za programska razdoblja od 2014.-2020. i 2021.-2027. mogla povećati BDP Europske unije za 0,9 posto do kraja 2030. godine.

Komisija ističe da su ti pozitivni učinci dugotrajni i da bi do 2043. kohezijska politika mogla pridonijeti rastu BDP-a u EU za 0,6 posto. Taj učinak je najveći u manje razvijenim zemljama, pa će tako hrvatski BDP biti viši za osam posto 2030. godine, poljski i slovački za šest posto, litavski za pet posto nego u slučaju da nema kohezijske potpore.

Najveću pomoć po stanovniku primaju manje razvijene zemlje. Tako je u programskom razdoblju 2014.-2020. Estonija imala 404 eura po stanovniku godišnje, Slovačka 381 euro, Litva 358, Latvija 346, Portugal 322, Hrvatska 319 eura.

„Financiranje iz kohezijskih fondova predstavlja značajnu injekciju u sva manje razvijena gospodarstva, dosežući 2,7 posto BDP-a u Hrvatskoj, 2,6 posto u Mađarskoj i 2,4 posto u Poljskoj, Slovačkoj i Litvi“, stoji u izvješću.

Ostvaren je i velik napredak u smanjenju postojećih razlika među državama članicama i regijama. Međutim, razlike u regijama unutar država članica i dalje su velike, a u mnogima se i povećavaju. Najveće razlike u razvijenosti regija unutar država članica su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Češkoj, ali se povećavaju i u Danskoj, Grčkoj i Francuskoj. S druge strane, razlike se smanjuju u Portugalu, Austriji, Belgiji i Njemačkoj.

U deset godina nakon velike financijske krize iz 2009. godine više od 25 posto stanovništva EU još živi u područjima u kojima se BDP po stanovniku nije vratio na pretkriznu razinu.

„To se odnosi na sve stanovništvo Grčke i Cipra, na 80 posto stanovnika Italije, 75 posto Finaca, trećinu stanovnika Španjolske i Austrije. U većini novih članica BDP po stanovniku vratio se na pretkriznu razinu u gotovo svim regijama, ali u Rumunjskoj 40 posto, te u Hrvatskoj 25 posto stanovnika živi u regijama gdje to nije slučaj“, pokazuje izvješće.

Stopa zaposlenosti snažno je rasla u razdoblju od 2013. do 2022., više od deset posto, u Hrvatskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Rumunjskoj, prenosi Hina. Još je više rasla, 15 ili više posto, na Malti i u Mađarskoj.

EU u cjelini napreduje prema zacrtanom cilju o stopi zaposlenosti od najmanje 78 posto za osobe u dobi između 20 i 64 godine. Neke od njih su već na 80 ili više posto – Nizozemska, Švedska, Estonija, Češka, Njemačka, Malta, Mađarska i Danska. Najmanji rast stope zaposlenosti imala je Italija, pet posto, koja je 2022. godine imala najnižu stopu u EU-u – 65 posto.

U više regija u državama članicama, među njima i u Panonskoj Hrvatskoj, stopa zaposlenosti bila je ispod 66 posto 2022. godine.

EU bilježi rast stanovništva u glavnim i većim gradovima te obalnim područjima, dok se smanjuje broj ruralnog stanovništva, posebice u Hrvatskoj, Portugalu, Španjolskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i baltičkim zemljama.

Komisija navodi da se stanovništvo u EU sve više koncentrira u većim gradovima, smanjuje u ruralnim područjima te da se ne očekuje da će se taj trend preokrenuti, iako će se prosječna brzina urbanizacije ponešto smanjiti, posebice u zemljama koje su već visoko urbanizirane.

Procjenjuje se da će broj stanovnika u dobi do 19 godina do 2040. godine biti smanjen za preko devet posto, a u nekim zemljama poput Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske, Hrvatske, Bugarske, Italije i Španjolske još i više.

Tijekom 2023. godine oko šest posto stanovništva u EU u dobi između 16 i 74 godine uopće nije koristilo internet. U Hrvatskoj je taj postotak još veći, 14 posto, Grčkoj i Portugalu 13 posto, Bugarskoj 12 posto.

Komisija objavljuje izvješće o koheziji svake tri godine. Riječ je o opsežnom dokumentu od 300 stranica koji daje detaljnu sliku razvijenosti i stanja EU u cjelini, država članica i regija.