Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 3,6 posto, snažnije no što se očekivalo, i nadmašiti prosjek u regiji srednje Europe i Baltika, izvijestila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a u 2025. aktivnost bi trebala usporiti, u raskoraku s trendom u regiji srednje Europe i Baltika.
U svibnju EBRD je prognozirao da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u 2024. porasti za 2,9 posto. U 2025. rast bi trebao usporiti na tri posto, izračunali su, podigavši svibanjsku procjenu za 0,2 postotna boda, što bi značilo da bi se vratio na razinu iz 2023. godine.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi tako ove godine porasti najsnažnije u skupini zemalja srednje Europe i Baltika te znatno nadmašiti regionalni prosjek, iskazan u prognoziranoj stopi rasta od 2,3 posto. Najviše bi se Hrvatskoj ove godine trebala približiti Poljska s prognoziranom stopom rasta od 3,2 posto.
Prognoze za 2025. pokazuju pak raskorak budući da bi rast u regiji trebao ubrzati na 3,2 posto, prema prognozama EBRD-a, uz gotovo dvostruko više stope rasta u Latviji, Mađarskoj i Češkoj nego u ovoj godini. Regija će se snažno oporaviti u 2024., nakon stagnacije u 2023., zbog kontinuirane otpornosti tržišta rada.
Aktivnost u svim zemljama u tranziciji u kojima EBRD posluje trebala bi ove godine porasti za 2,8 posto, neznatno slabije no što su prognozirali ovog proljeća, prenosi Hina. U 2025. trebala bi ubrzati na 3,5 posto, također neznatno slabije no što su izračunali u svibnju.
Tempo rasta u srednjoj Aziji bio je slabiji no što se očekivalo zbog stagnacije rudarskih aktivnosti u Kazahstanu i Uzbekistanu te prelijevanja slabijih izgleda za razvijenu Europu na gospodarstva na jugoistoku Europske Unije. Zemlje u južnom i istočnom Mediteranu osjećaju pak posljedice velike suše i sukoba u palestinskom Pojasu Gaze te u Libanonu.
“Naša gospodarstva stabilno se prilagođavaju globalnoj dinamici. Iako smo blago snizili naše prognoze rasta, ohrabrujući su znakovi popuštanje inflacije i oporavak realnih plaća. Zemlje moraju i dalje biti na oprezu u prilagodbi izazovima na području obnovljenih inflatornih pritisaka, energetske sigurnosti, trgovine i uvjeta financiranja”, rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.
Svijetla točka na području koje pokriva EBRD je slabljenje inflacije koja se spustila sa 17,5 posto u listopadu 2022. godine na 5,8 posto u srpnju ove godine. Njezina je vrijednost ipak još uvijek za 1,6 postotnih bodova veća no što je bila prije pandemije, uz sličan obrazac kao i u razvijenim gospodarstvima. Zbog slabljenja inflacije realne su plaće ponovo počele snažno rasti i gotovo su uhvatile korak s trendovima iz razdoblja prije pandemije, što je potaknulo potrošnju kućanstava.
Pročitajte još:
Cijene nafte i plina stabilizirale su se i trenutačno se kreću oko prosjeka iz razdoblja od 2017. do 2021. godine, ističe EBRD, naglašavajući prilagodbu zemalja koje pokriva novim geopolitičkim i geoekonomskim činjenicama. Težište u sastavu uvoza energije zamjetno se promijenilo, s uvoza ruskog plina cjevovodima na alternativna rješenja, poput norveškog plina i ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i Norveške, uz podršku novih i proširenih terminala u Hrvatskoj, Grčkoj, Jordanu i Litvi.
“Plin je u Europi ipak i dalje relativno skup i cijena mu je gotovo pet puta viša nego u SAD-u, uz velike razlike od zemlje do zemlje. Armenija tako još uvijek plaća istu nisku cijenu plina kao i u 2021., zbog važećeg ugovora, dok Ukrajina, Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija plaćaju znatno više”, stoji u izvješću.
Jedan odgovor
Dobar drugi kvartal iza hrvatskog je gospodarstva sa stopom rasta na godišnjoj razini od 3,3 posto i ubrzanjem od 0,8 posto u odnosu na prvo tromjesečje! Takav rezultat smješta Hrvatsku među tri najbrže rastuće ekonomije unutar EU, s Poljskom (4%), kao predvodnicom rasta. Općenito, od većih članica Europske unije ove su godine povukle Poljska i Španjolska (2,9%), jednako tako neloše stoje Francuska i Italija s rastom oko jedan posto dok najjaču njemačku ekonomiju karakteriziraju stagnacija i lagani minusi.