Dronovima spašava šume: Spojili smo ideje, iskustvo, znanje i dobre namjere

Šume proizvode kisik koji nam je prijeko potreban pa mnogi kažu da su pluća planete, a koliko su bitne uvidio je i poduzetnik Goran Ladišić koji je prije četiri godine s partnerima odlučio pokrenuti Projekt O2. Cilj projekta je pošumljavanje teško pristupačnih terena dronovima.

“Spojili smo ideje, iskustvo, znanje i dobre namjere prema prirodi i tako je nastao Projekt O2. Prve tri godine radili smo samo u Hrvatskoj s partnerima koji su većinom vodeće hrvatske kompanije. Krajem prošle godine započeli smo suradnju sa Zavodom za gozdove Slovenije u obnovi slovenskih šuma, a prije gotovo mjesec dana smo imali demonstracijsku sadnju na Kosovu gdje surađujemo s nevladinom organizacijom Sustainability Leadership Kosova. Tamo je dogovorena obnova većih površina u okolici Prištine. Također smo prošlog mjeseca potpisali Ugovor o zastupanju s tvrtkom Dronespray Srbija koja će nas predstavljati na tržištima Srbije, BiH i Crne Gore. Možemo reći da nam je ova godina poslovanja već vrlo uspješna”, rekao je Ladišić za Financije.hr.

Objasnio nam je da ono što dobivaju kroz ovaj zanimljiv projekt su pametne šume, a to znači da nisu namijenjene eksploataciji nego isključivo apsorpciji CO2, proizvodnji kisika i očuvanja bioraznolikosti. Takve šume su posebno bitne u vrijeme kada su klimatske promjene sve izraženije, a zabrinutost za naš planet raste.

Prije par godina naučnici su otkrili da šume pomažu u hlađenju planeta i još jednom su naglasili kako krčenje šuma ima razorne utjecaje na biološku raznolikost i globalno zagrijavanje.

Ladišić kaže da je uz pošumljavanje bitna i edukacija pa na svakoj sadnji sa svojim partnerima tome daje posebnu pozornost.

“U naše sadnje obavezno uključujemo djecu iz obrazovnih ustanova u gradovima i općinama na čijim lokacijama sadimo te održavamo edukacije. Učimo ih o važnosti očuvanja postojećih šuma i bioraznolikosti te sadnje novih šuma. Pokazujemo im što one znače za naš život te kako i koliko utječu na borbi s negativnim utjecajima klimatskih promjena. Na djeci svijet ostaje i razgovor s njima nam je jedna od najdražih aktivnosti u sadnjama”, kazao je poduzetnik.

U Hrvatskoj su dronove koristili za pošumljavanje Oklaja, naselja u Šibensko-kninskoj županiji, i Grubišnog Polja, a posebno su ponosni i na sve što su postigli u Vukovaru.

Što se tiče susjednih zemalja, u Sloveniji su do sad radili na lokacijama Kras i Boč. Prije dvije godine je u Krasu bio najveći požar u povijesti Slovenije tako da su potrebni veliki napori kako bi se stanje na toj lokaciji popravilo. Na Kosovu su sadili na planini Butovc, a u Srbiji ih na jesen čekaju lokacije u Nacionalnom parku Fruška Gora i u okolici grada Niša.

Ono što je glavna odlika pošumljavanja dronom je da se može saditi na teško pristupačnim ili nepristupačnim lokacijama, takve su površine najčešće i oštećene požarima jer ni vatrogasci do njih nisu mogli doći. Osim što se može koristiti na nepristupačnim terenima, sadnja dronom je i višestruko brža od tradicionalnih načina sadnje koji su se do sada isključivo koristili u pošumljavanju.

Pošumljavanje funkcionira tako što dronovi na određeno područje izbacuju sjemenske bombe odnosno seed bombs. Te samoklijajuće loptice su mješavina više komponenti: zemlja, glina, pijesak, supstrat i, naravno, sjeme. U njih se stavlja sve ono što sjemenu osigurava brži i kvalitetniji razvoj kako bi se povećala uspješnost klijanja.

No, prije sadnje na određenoj lokaciji potrebno je pregledati stanje same lokacije i njezine okolice, odnosno utvrditi koje su vrste stabala najzastupljenije kako bi se pripremilo sjeme tih vrsta.

To je način na koji su radili u Hrvatskoj, dok je situacija u drugim državama bila malo drugačija. Naime, tamo finalnu odluku o vrsti sjemena koje će se koristiti u sjemenskim bombama donose stručnjaci iz državnih šumarskih institucija.

“Bilo bi nam drago da je tako i u Hrvatskoj, no evo već četiri godine ne uspijevamo ostvariti suradnju s državnim institucijama kod nas. Vjerojatno misle da je stanje šuma u Hrvatskoj besprijekorno. Teško nam se pomiriti s takvim stavom naših institucija jer svi znamo da šume u Hrvatskoj nisu u boljem stanju nego one u našem okruženju. I mi imamo problema s požarima, vjetrolomima i ledenim kišama”, razočaran je Ladišić.

Do sada su ukupno pokrili više od 200.000 četvornih metara budućih šuma. Na tim lokacijama je izbačeno više od 76.000 samoklijajućih loptica, a očekuje se da će izrasti oko 20.000 novih stabala.

“Ono što je važno za napomenuti je da mi u svakoj akciji sadnje s našim partnerima radimo i ručnu sadnju. Tako da smo do sada posadili više od 1.200 sadnica”, ponosno je ispričao poduzetnik.

Otkrio nam je koji su najveći problemi u njegovom poslu. Navodi da je najteže boriti se s ekstremnim vremenskim uvjetima. Obilne kiše, zbog koji nastaju poplave, i ekstremne suše mogu negativno utjecati na rezultate sadnji. Svakom sjemenu je potrebna voda kako bi moglo narasti pa ga velika suša može ubiti, ali nije dobro ni kada ima previše vode.

Istaknuo je i problem s urodom samog sjemena jer klimatske promjene negativno utječu na to. Kaže da je sjemena hrasta u zadnje tri godine toliko malo da je u prosjeku svake godine skupljeno dovoljno sjemena da se zadovolji samo oko 10 posto potreba za žirom, a ako nema žira nema niti sadnica. Bez sadnica svakako nema ni obnove šuma na tradicionalne ručne načine sadnje.

Dodao je da je velika prepreka i to što ne surađuju s državnim institucijama, ali optimističan je i nada se da će se to uskoro promijeniti.

Plan mu je proširiti suradnju u susjednim zemljama, ali i razviti novu suradnju u zemljama EU-a. Trenutačno vodi razgovore u Austriji i Francuskoj kako bi se tamo mogli koristiti dronovi.

“I zemljama EU-a svakako je potreban ovaj naš inovativan način obnove postojećih šuma i sadnje novih šuma jer nažalost požari haraju diljem Europe”, zaključio je.

Osim Projekta O2, Ladišić je pokrenuo i projekt FREEWA, ali kaže da je to trenutačno pauzirano. Radi se o besplatnoj aplikaciji preko koje ljudi mogu pronaći lokacije pitke vode u cijelom svijetu, to mogu biti javne česme i prirodni izvori.

“Neki zli ljudi su stavili vlastite interese ispred svih i svega, čak i ispred očuvanja planeta Zemlje. Zato je FREEWA sada u mirovanju, ali i tome će doći kraj pa će FREEWA ponovno biti korisna našem planetu”, kazao je.

Na ideju za taj projekt došao je prije 10 godina sjedeći preko puta Onofrijeve česme u Dubrovniku i gledajući turiste kako toče vodu u plastične boce. Vidio je kako se tome vesele i kako se fotografiraju. Smatrao je da bi bilo dobro kada bi ljudi nekako mogli znati gdje sve mogu pronaći pitku vodu jer bi onda manje kupovali flaširanu vodu, a to bi imalo pozitivan utjecaj na okoliš.

“Vodio sam se mišlju kako je šteta da se pitka voda ne koristi nego nas je konzumerizam naučio da je popularno kupiti flaširanu vodu i tako štetiti po prirodi. Cilj projekta FREEWA je smanjenje konzumacije vode u plastičnoj ambalaži jer znamo koliko plastična ambalaža šteti svima nama”, rekao je.

“Sve građane bih zamolio da se na svoj način aktivno uključe u očuvanje našeg planeta Zemlje. I djeca naše djece trebaju uživati u životu i prirodi kao što mi danas uživamo”, poručio je Ladišić.