Dionice Maerska u padu, najavljen i pad dobiti

Pixabay.com
Brod tvrtke Maersk, Foto: Pixabay.com

Danski brodar Maersk upozorio je da će prekomjerni kapacitet kontejnerskog prijevoza smanjiti dobit tvrtke više nego što se očekivalo ove godine, i da nije ostvario veći poticaj od porasta cijena vozarina zbog poremećaja u Crvenom moru, što je pogodilo Maerskove dionice.

Dionice Maerska pale su 15 posto, a tvrtka je priopćila i da ove godine očekuje temeljnu dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) između jedne i šest milijardi dolara, u usporedbi s 9,6 milijardi dolara ostvarenih prošle godine.

I dionice konkurentskog Hapag-Lloyda su u padu, za oko devet posto, prenosi Reuters.

Donedavno, dionice tvrtki koje se bave pomorskim prijevozom kontejnera, bile su među dionicama s najboljim rezultatima u Europi jer je preusmjeravanje brodova nakon napada Houthi militanata na brodove u Crvenom moru – glavnoj trgovačkoj ruti – povećalo vozarine.

Maersk je, kao i drugi brodari, preusmjeravao brodove na dužu rutu oko Afrike, a neki su analitičari očekivali da će produljena vremena putovanja i više vozarine nadmašiti veliki porast broja novih kontejnerskih brodova koji se pridružuju tržištu.

Međutim, glavni izvršni direktor Maerska, Vincent Clerc, rekao je da kriza na Crvenom moru nije dostigla razmjere poremećaja uzrokovanih pandemijom, kada su vozarine i dobit brodara ojačane višestrukim šokovima, uključujući blokade, promjenu ponašanja potrošača i “uska grla”.

“U ovom slučaju radi se samo o dužem vremenu tranzita. Onog trenutka kada ponovno počnemo ploviti Sueskim kanalom, cijene će odmah pasti”, rekao je Clerc.

Maersk, koji se smatra barometrom svjetske trgovine, rekao je da je jedna trećina njegovih količina kontejnera bila pod utjecajem poremećaja u Crvenom moru.

Pandemijski porast dobiti od brodarstva rezultirao je valom novih narudžbi brodova. Plovila isporučena krajem prošle godine korištena su za pokrivanje praznina nastalih dužom plovidbom oko Afrike, no višak kapaciteta će se u potpunosti materijalizirati tek tijekom 2024., a osjetit će se 2025., a možda i 2026., rekao je Clerc.

“Vidjet ćemo da u svijetu ima previše brodova u usporedbi s brojem kontejnera koje treba prevesti. Čak i ako za godinu dana još uvijek plovimo južno od Afrike, višak kapaciteta i pritisak na cijene će i dalje postojati ”, rekao je Clerc.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari