Deloitte: Inovativnost i usmjerenost na specifične potrebe tržišta čine hrvatske tvrtke najuspješnijima u regiji

Na ovogodišnjem Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe plasiralo se ukupno 11 hrvatskih tvrtki, pri čemu su četiri ostvarile su plasman u glavnoj kategoriji “Technology Fast 50”, a četiri u kategoriji “Companies to Watch”.

U glavnoj kategoriji na listi su se našle hrvatske tvrtke Stemi (21. mjesto, rast od 1.227 posto u posljednje četiri godine), Devōt (34. mjesto, rast 960 posto), B.I.D. Grupa (37. mjesto, rast 934 posto) i Aircash (42. mjesto, rast 860 posto). 

Iz Hrvatske su plasman u kategoriji “Companies to Watch” ostvarile četiri softverske tvrtke: Jenz.app je na dvanaestom mjestu sa rastom od 410 posto, a slijede sedamnaesti Barrek s 273, dvadeseti Amplibit s 239 te dvadeset i prvi Release14 s rastom od 236 posto.

Još tri tvrtke, navodi se u priopćenju konzultantske kuće Deloitte, posebno su predstavljene u kategoriji “Zvijezde pozitivnog utjecaja”.

U njoj se odabiru tvrtke koje uspješno povezuju izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim utjecajem u barem jednom od sljedećih područja: društvo, poslovanje, inovacije, okoliš i raznolikost. Iz naše zemlje plasman su ostvarile Falcon Technology, Newton Technologies Adria i Monri Payments.

Povodom ovog impresivnog uspjeha, kratko smo porazgovarali s Natkom Sertićem, glavnim partnerom za poreze u CE South regiji i Katarinom Pavlović, direktoricom u Odjelu poreza i voditeljicom Fast 50 programa u Hrvatskoj, dok ćete u narednim danima na našim stranicama moći pročitati i razgovore s čelnicima tvrtki koje su se našle među 50 najbrže rastućih.

Predstavnike Deloittea za početak smo pitali da li ih je iznenadio uspjeh hrvatskih startupa na Fast 50 natječaju i kako objašnjavaju činjenicu da smo najuspješniji u regiji.

“Nije nas iznenadio jer smo već navikli na odlične plasmane naših tvrtki na Deloittevoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe i iznimno smo ponosni na njihovo postignuće. Od srca čestitamo svim plasiranim kompanijama, sjajnim mladim poduzetnicima i njihovim timovima, njihovoj inovativnosti, upornosti da razvijaju svoje ideje i da ih uspješno plasiraju na tržište. Osim toga, posebno nas raduje što su se ove godine u Hrvatskoj istaknule i “mlade tvrtke” u kategoriji “Companies to Watch“, koje su osnovane nedavno, tj. nemaju više od četiri godine poslovanja da bi se mogle natjecati u glavnoj kategoriji. Na toj listi imamo čak četiri plasirane tvrtke, a svima iskreno želimo da nastave s uspješnim poslovanjem i rastom te da ih dogodine vidimo plasirane u glavnoj kategoriji”, istaknuli su.

Kada govorimo o tome zašto smo najuspješniji u regiji, dodaju, ključni faktori su svakako ljudi, odnosno njihova inovativnost i usmjerenost na specifične potrebe tržišta.

“Naša sposobnost da se prilagodimo tržišnim promjenama i fokusiramo na rješenja koja odgovaraju na potrebe kupaca i klijenata, sigurno su jedan od razloga uspjeha naših tvrtki. Također, treba spomenuti i snažnu tech zajednicu koja se međusobno podržava i potiče rast poduzetništva u Hrvatskoj. To također znači da u Hrvatskoj imamo ogroman inovativni potencijal koji nam je na raspolaganju te je na svima nama da osiguramo da on ugleda svjetlo dana, a čemu Deloitte na neki način pridonosi kroz Fast 50 inicijativu”.

Na pitanje što je zajedničko svim hrvatskim kompanijama koje su se našle na listi, iz Deloittea posebno ističu njihovu mladost. Također, ove su godine, uz Aircash (fintech), na listi najzastupljenije softverske tvrtke.

“Devōt i Aircash već treću godinu zaredom ostvaruju plasman na glavnoj listi, što je izniman uspjeh u kontekstu cijelog natječaja. Kao što smo već spomenuli, na listi “Companies to watch” imamo plasirane četiri tehnološke tvrtke za koje očekujemo da će se sljedeće godine probiti do glavne liste što nam daje optimizam da i sljedeće godine možemo očekivati izvrstan plasman hrvatskih predstavnika”, smatraju u Deloitteu.

“Sve kompanije koje su se našle na Fast 50 listi pokazuju nevjerojatan fokus na inovacije, agilnost i sposobnost prilagodbe tržištu. Svima koji žele slijediti njihov primjer, preporučili bi da se usmjere na stalni razvoj i usavršavanje svojih proizvoda i usluga u skladu s tržišnim trendovima, traže nove poslovne prilike i razvijaju kvalitetne partnerske mreže na međunarodnoj razini i ekosustave u svom području. Ako gledamo unaprijed i procjenjujemo razvoj poslovanja u našoj regiji i Hrvatskoj, jasno je kako je neprekidni napredak tehnologije ključni pokretač budućih uspjeha. Iako, neki trendovi pokazuju da Europa generalno zaostaje za SAD-om i Kinom u broju patenata, investicija u razvoje i slično, izvanredno je vidjeti kako nove i mlade tvrtke iz Hrvatske otvaraju nove horizonte i stvaraju raznolike mogućnosti na inovativne načine”.

Među 50 najuspješnijih dominiraju tvrtke iz Češke i Poljske sa 17 plasmana. Ako uzmemo u obzir veličinu tržišta i ekonomsku razvijenost Češke i Poljske u usporedbi s Hrvatskom, možemo zaključiti da Hrvatska koja ima ukupno 11 plasiranih tvrtki na ovogodišnjem Fast 50 natječaju s četiri tvrtke u glavnoj kategoriji srazmjerno jednako dominira kao i navedene dvije države s po 17 plasmana.

“Naravno da uvijek postoji šansa za još bolje rezultate hrvatskih tvrtki na nekom od idućih natječaja. Međutim, ključ za daljnji i brži rast te time i uspješniji plasman na našem Fast 50 natječaju jest dodatna investicijska podrška, odnosno stvaranje novih strateških partnerstava u svrhu izlaska na međunarodna tržišta. Također, važno je ne samo zadržati visokoobrazovani kadar, već i povećati produktivnost hrvatskih tvrtki kako bi postale još konkurentnije na globalnoj sceni”, kazali su.

Za kraj, Natko Sertić i Katarina Pavlović su nam naveli i najveće probleme s kojima se, po njihovom mišljenju, susreću hrvatski startupi.

“Ono što mi kao financijski i porezni stručnjaci vidimo kao jedan od ključnih problema je i dalje ograničen pristup financiranju i kapitalu, posebno u ranim fazama razvoja te pristup globalnoj mreži klijenata. Pored toga, potrebna je snažnija podrška i razumijevanje od strane državnih institucija, bilo kroz smanjenje birokracijskih pritisaka, bilo kroz povoljniju poreznu politiku, olakšice koje se odnose na investicije i poticanje dodatnih programa edukacije odnosno zadržavanje kvalificiranog kadra. EU je nedavno dobila prvu povjerenicu za startupe, istraživanje i inovacije, čija bi zadaća trebala biti stavljanje istraživanja, inovacija, znanosti i tehnologije u središte našeg gospodarstva u svrhu postizanja ciljeva Europske unije u pogledu konkurentnosti, sigurnosti i održivosti. To bi za hrvatske startupe trebalo značiti smanjenje birokracije i lakši pristup financiranju putem EU fondova te pokretanje različitih zakonskih mehanizama kako bi se potaknula ulaganja u istraživanje u razvoj. Nadamo se da će se navedeno bar djelomično ostvariti te pridonijeti konkurentnosti i uspjehu hrvatskih startupa”.