Cijene zlata stabilne nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Pixabay.com
Zlato, ilustracija, Foto: Pixabay.com

Cijene zlata stabilizirale su se na međunarodnim tržištima budući da su ulagači u potrazi za sigurnim utočištem u razdoblju eskalacije napetosti na Bliskom istoku preusmjerili dio novca u dolare.

Cijena zlata bila je oko podneva niža za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 2,653,26 dolara po unci. Jučer je porasla za jedan posto, na 2,662,82 dolara. Na početku najnovijeg razdoblja napetosti na Bliskom istoku, cijene su prošli četvrtak dosegnule rekord od 2.685,42 dolara.

Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,6 posto nižoj cijeni, od 2.674 dolara po unci. Jučer je zaključila trgovinu s rastom 0,9 posto.

Ulagači su u utorak krenuli u kupovinu zlata nakon naznaka da se Iran sprema napasti Izrael, nakon vala napada na vojne i političke dužnosnike libanonskog Hezbollaha u proteklim tjednima i poruke izraelskog premijera iranskom narodu da mogu dosegnuti svaki kutak Bliskog istoka kako bi zaštitili svoj narod i svoju zemlju.

Iran je jučer poslijepodne izveo raketni napad na Izrael, a danas je poručio da je njegov odgovor time završen. Tel Aviv je pak najavio posljedice. U srijedu rast cijena zlata zakočio je val kupovina dolara, koji ulagači također smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

“Cijena zlata tek je pod kratkoročnim pritiskom zbog jačeg dolara, ali okruženje je i dalje ekstremno povoljno za zlato”, rekao je Carlo Alberto De Casa.

Od početka godine cijene zlata porasle su za 28 posto, potaknute, između ostalog, ublažavanjem američke monetarne politike. Cijene platine bile su danas više za jedan posto, dosegnuvši 995,95 dolara. Još je snažnije poskupio paladij, za 1,6 posto, na 1.010,24 dolara. Najskromnije je danas porasla cijena srebra, za 0,1 posto, na 31,43 dolara.

Fed je u rujnu snizio ključne kamatne stope za pola postotnog boda, uz zaključak predsjednika Jeromea Powella da je borba protiv inflacije završena, prenosi Hina. Središnja banka signalizirala je da će težište sada prebaciti na tržište rada, s obzirom na podignutu procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini za 0,4 postotna boda, na 4,4 posto. Pozornost trgovaca preusmjerava se sada na izvješće o zapošljavanju u SAD-u u rujnu koje će biti objavljeno u petak.

U kolovozu je zapošljavanje ubrzalo, ali se zadržalo osjetno ispod mjesečnog prosjeka unatrag godinu dana. Stopa nezaposlenosti zadržala se pak na 4,2 posto, blizu najviše razine od listopada 2021. godine, uz približno 7,1 milijun nezaposlenih, za oko 800.000 više nego u kolovozu 2023. godine.

3 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari