Cijene zlata i bakra ne prestaju obarati rekorde

Cijena zlata ovoga je tjedna nastavila obarati rekorde pa je tako u ponedjeljak dosegnula vrtoglavih 2.449 dolara za uncu. To, međutim, ne predstavlja ništa novo ako uzmemo u obzir da je zlato od početka veljače poskupjelo za 15 posto, dok mu se u zadnjih nekoliko godina cijena čak i udvostručila.

Ne treba posebno tražiti niti uzroke tolikog rasta jer zlato najveći procvat doživljava u vremenima najvećih ugroza, a u posljednje vrijeme svijet se suočio prvo s pandemijom, a potom i ratovima te posredno i prijetnjom financijske krize.

Počeci hrvatskog tržišta investicijskog zlata sežu tek u 2013. godinu, kada je nakon ulaska u Europsku uniju u našoj zemlji ukinut PDV na zlato.

“Na zlato se dotad naplaćivao ne samo PDV, nego i trošarina na luksuz, što je zajedno iznosilo preko 50 posto poreza. Tko je želio kupiti zlato, nabavljao ga je na crno ili je morao otići u Sloveniju ili Austriju. U idućih nekoliko godina tržište se počelo razvijati, posebno od 2018., i sada je to tržište vrijedno nekoliko stotina milijuna eura godišnje”, pojasnio je prije nekoliko mjeseci u razgovoru za Financije.hr. Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata.

Prije dvije godine oboreni su svi rekordi po pitanju kupoprodaja kojih je bilo dvostruko više nego u 2021., odnosno gotovo 300 milijuna eura.

“Visoka inflacija i prijetnja recesijom dodatno su usmjerili interes kupaca prema stabilnoj imovini kao što je zlato. Ovi geopolitički uvjeti utjecali su i na hrvatsko tržište, no naša je specifičnost bila i dolazak eura zbog kojeg se dobar dio građana odlučio svoje novčane rezerve promijeniti u zlato. Zlato je relativno novi proizvod, prisutan na domaćem tržištu tek desetak godina, zbog čega je i očekivano da ukupni volumen bilježi porast iz godine u godinu”, istaknula je istom prilikom Mia Petričević, predsjednica Uprave tvrtke Auro Domus Money Shop.

Spomenuta tvrtka, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2022. se našla među najuspješnijima u kategoriji “Trgovina na veliko metalima i metalnim rudama” zahvaljujući prihodima od 49,1 milijun eura. U istoj godini zabilježili su i dobit od 1,9 milijuna eura.

Podaci CompanyWalla otkrivaju i da je trideset tvrtki iz ovog sektora u istoj godini ostvarilo ukupne prihode od 780,1 milijun eura, no treba napomenuti da se samo dio njih bavi otkupom i prodajom zlata ili srebra.

Među njima je i Saiva d.o.o. čiji je brend upravo Centar zlata, a koja se lani mogla pohvaliti prihodima od 91,2 milijuna eura i 1,4 milijuna eura dobiti.

Vrijedi spomenuti i tvrtku Tetragram i njihov brend Plemenit. Riječ je o, kako navode na svojim stranicama, prvom i najvećem domaćem brokeru investicijskim plemenitim kovinama koji u tom sektoru drži 60 posto tržišta u Hrvatskoj.

Ta je tvrtka, pokazuju podaci CompanyWalla, u 2022. godini imala prihode od 5,7 milijuna eura, pri čemu je ostvarila i 66.603 eura dobiti.

Cijena bakra probila psihološku granicu

Osim zlata, u manjoj mjeri i srebra, još jedan metal u posljednje vrijeme obara rekorde po pitanju cijene, a to je bakar.

U svibnju je dosegnuo rekordnu cijenu od preko 11.000 dolara po toni, što se objašnjava oskudnom ponudom bakrene rude s jedne i rastućom potražnjom zbog činjenice da se bakar upotrebljava u čitavom nizu zelenih industrija, od električnih automobila do obnovljivih izvora energije.

“Cijena bakra na burzi mogla bi se učetverostručiti u narednih nekoliko godina na 40.000 dolara po toni jer sve veća potražnja uzrokuje smanjenje globalnih zaliha tog crvenog metala”, komentirao je Pierre Andurand, upravitelj hedge fonda specijaliziranog za ulaganje u sirovine.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti Trgovina na veliko metalima i metalnim rudama u 2022. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
STROJOPROMET d.o.o.	6.013.934,17	132.392.086,00
TETRAGRAM   PROJEKT d.o.o.	523.595,59	97.199.887,45
SAIVA d. o. o.	1.488.573,63	91.252.787,31
HOREX TRADE d.o.o.	2.683.026,88	56.784.451,12
AURO DOMUS BULLION MARKET d. o. o.	359.498,18	55.955.359,21
VAMACO M.V. d.o.o.	1.509.483,31	55.265.240,16
TIM KABEL d.o.o.	2.410.773,64	50.826.335,79
AURO DOMUS d. o. o.	1.951.896,87	49.133.954,21
FERRO MO d.o.o.	95.472,83	27.126.446,48
BIDD-SAMOBOR d.o.o.	1.963.793,35	24.603.039,62
FABEMA METALI d.o.o.	848.876,10	21.650.281,24
ALUK TIM d.o.o.	264.901,85	13.825.808,75
RIJEKAMETALI d. o. o.	772.923,09	10.073.976,77
Tetragram plemenit   d.o.o.	66.603,89	5.751.669,12
VAL-METAL d.o.o.	864.250,45	5.533.858,38
PROMAR d.o.o.	483.633,29	5.330.486,16
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima