Na tržišta nafte utječe slabiji dolar ali i situacija u Gazi

Cijene nafte nastavila su ovotjedni rast nakon što je Izrael odbio ponudu Hamasa o prekidu vatre, dok je slabiji dolar također utjecao na tržišta naftom.

Fjučersi nafte Brent porasli su za 35 centi, ili 0,4 posto, te iznose 79,56 dolara po barelu. Fjučersi američke West Texas Intermediate (WTI) nafte porasli su za 31 cent, ili 0,4 posto te iznose 74,17 dolara po barelu.

Slabiji dolar utjecao je na rast cijena nafte jer čini sirovu naftu jeftinijom za trgovce koji drže druge valute. Indeks dolara koji mjeri dolar u odnosu na šest glavnih usporedivih valuta, pao je na 104,00, objavio je Reuters.

Također, napetosti na Bliskom istoku drže tržište nafte na rubu od listopada, uz ograničen napredak u pregovorima o okončanju sukoba u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio je posljednju Hamasovu ponudu za prekid vatre i povratak talaca koji su držani u Pojasu Gaze, ali je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da još ima prostora za pregovore prema sporazumu.

Na strani potražnje, pad zaliha benzina i srednjeg destilata u SAD-u, veći od očekivanog, također je potaknuo tržište nafte.

Zalihe destilata pale su za 3,2 milijuna barela na 127,6 milijuna barela, pokazuju podaci Uprave za energetske informacije, u odnosu na očekivanja o padu od milijun barela. Zalihe benzina pale su za 3,15 milijuna barela, u usporedbi s procjenama analitičara za povećanje od 140.000 barela.

Na pozadini tih pada zaliha, marže američkih rafinerija nastavile su jačati, navode analitičari ING-a u bilješci.

Pad zaliha benzina i porast izvoza nafte iz SAD-a od 13 posto na godišnjoj razini na rekordnih 4,06 milijuna barela dnevno u 2023. ukazuju na veću potražnju za sirovom naftom, navodi ANZ Research za Reuters.