Cijene nafte niže od 93 dolara, ulagači procjenjuju kamatne stope u SAD-u i opskrbu

Pixabay.com
Naftni kop, Foto: Pixabay.com/Ilustracija

Cijene nafte zadržale su se na međunarodnim tržištima ispod razine od 93 dolara budući da su ulagači procjenjivali moguće daljnje zaoštravanje monetarne politike u SAD-u i procjene o deficitu u opskrbi.

Na londonskom je tržištu cijena barela, s rokovima isporuke u prosincu, bila jučer nakon podneva viša za 36 centi nego na zatvaranju trgovine krajem prošlog tjedna i iznosila je 92,56 dolara. Trgovina barelima, s rokovima isporuke u studenom, zaključena je u petak uz cijenu od 95,31 dolar.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 90,91 dolar.

OPEC je odvojeno objavio, piše Hina, da je barel košarice nafte njegovih članica potkraj prošlog tjedna pojeftinio za 1,13 dolara, na 96,35 dolara.

Cijene su u trećem tromjesečju porasle gotovo 30 posto i u Londonu i na američkom tržištu, zbog procjena da će produljeno razdoblje smanjenih isporuka iz Saudijske Arabije i Rusije izazvati značajan deficit u opskrbi u zadnja tri mjeseca u godini.

Analitičari su u Reutersovoj anketi procijenili da je proizvodnja nafte u članicama OPEC-a porasla u rujnu, drugi mjesec zaredom, predvođena povećanim isporukama iz Nigerije i Irana koji su nadoknadili smanjenu opskrbu iz Saudijske Arabije. Turski ministar energetike djelomično je smirio tenzije najavom da će ponovo otvoriti cjevovod kojim je nafta iz Iraka do prije šest mjeseci stizala do luke Ceyhan.

Glavni tajnik Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Haitham Al Ghais naglasio je pak odvojeno da i dalje očekuju “prilično otpornu” potražnju za naftom u ovoj godini, prenosi Hina, potvrdivši da bi trebala rasti za 2,3 milijuna barela dnevno.

Četiri izvora u OPEC-u i skupini njegovih saveznika izjavila su za Reuters da na ovotjednom sastanku vjerojatno neće mijenjati proizvodnu politiku.

Makroekonomski podaci iz Kine signaliziraju istodobno stabilizaciju aktivnosti u industriji, ali proizvodnja u eurozoni ponovo je pala u rujnu, prema indeksu menadžera nabave, koji objavljuje S&P Global, signalizirajući slabu potražnju za energijom.

Jučer se pozornost ulagača preusmjerila na govor predsjednika američke središnje banke (FED) Jeromea Powella u potrazi za smjernicama o kretanju kamatnih stopa. Ako ih FED planira ponovo podići, to bi moglo usporiti gospodarski rast i potražnju za energentima. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari