Cijene nafte porasle su u petak nakon što je SAD pooštrio svoj program sankcija protiv ruskog izvoza sirove nafte, što je povećalo zabrinutost za opskrbu na ionako ograničenom tržištu, a predviđa se i pad globalnih zaliha u četvrtom tromjesečju.
Fjučersi nafte Brent porasli su 50 centi ili 0,6 posto, na 86,50 dolara po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) je poskupjela za 64 centa, ili 0,8 posto, i iznosi 83,55 dolara po barelu.
Brent nafta bi, kako piše Reuters, trebao ostvariti tjedni dobitak od 2,3 posto, dok bi WTI trebao porasti za 0,9 posto u tjednu, nakon što je vrijednost oba ugovora porasla početkom tjedna zbog potencijalnih poremećaja u bliskoistočnom izvozu, zbog sukoba Hamasa i Izraela.
Jučer su SAD uvele prve sankcije vlasnicima tankera koji prevoze rusku naftu, čija je cijena veća od gornje granice G7 od 60 dolara po barelu, kako bi zatvorile „rupe“ u mehanizmu osmišljenom za kažnjavanje Moskve za njezinu invaziju na Ukrajinu, piše Reuters.
Rusija je drugi najveći svjetski proizvođač nafte i veliki izvoznik, a stroži američki nadzor nad njezinim isporukama mogao bi smanjiti opskrbu.
I Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) jučer je zadržala svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom, navodeći znakove otpornog svjetskog gospodarstva tijekom ove godine i očekujući daljnje povećanje potražnje u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte.
“Problemi s opskrbom ostali su u fokusu tržišta sirove nafte”, rekao je Daniel Hynes, viši robni strateg pri ANZ-u, u bilješci u petak, dodajući da su cijene tijekom ranog trgovanja u petak porasle zbog snažnijeg provođenja američkih sankcija.
“Raspoloženje je također poraslo nakon što je OPEC rekao da očekuje pad zaliha sirove nafte za tri (milijuna barela dnevno) u ovom kvartalu. To pretpostavlja da nema daljnjih poremećaja u opskrbi koji proizlaze iz rata Izraela i Hamasa”, rekao je Hynes za Reuters.
Pročitajte još:
Na cijene nafte nisu utjecali objavljeni podaci o smanjenju uvoza kineske sirove nafte iz mjeseca u mjesec. Prema tim podacima, uvoz je prošlog mjeseca iznosio 11,13 milijuna barela dnevno, što je pad od 10,5 posto u odnosu na razinu u kolovozu, koja je bila treća najviša u povijesti.
Međutim, uvoz u rujnu porastao je za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, nastavljajući trend koji je zabilježen kroz 2023. godine, u kojoj je uvoz znatno premašio razine iz 2022. kada je kinesko gospodarstvo bilo pogođeno široko rasprostranjenim pandemijskim ograničenjima.
