Cijena mesa u EU u godinu dana porasla za 3,3 posto, u Hrvatskoj 7,1 posto

Cijena mesa u Europskoj Uniji bila je 3,3 posto viša nego u veljači 2023. godine, no Hrvatska bilježi znatno veći postotak poskupljenja mesa.

U EU, svinjsko meso je zabilježilo najveći rast od 5,7 posto, ispred janjetine i kozletine, čija je cijena u proteklih godinu dana veća za 4,5 posto. Govedina i teletine skuplje su za tri posto dok je jedino pojeftinila perad, za 1,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci europskog Ureda za statistiku – Eurostata.

Najveći rast cijena mesa zabilježen je u Bugarskoj, gdje je rast cijena mesa 8,2 posto, zatim u Rumunjskoj gdje je zabilježen rast cijena od 7,7 posto i Hrvatskoj gdje je cijena mesa u veljači 2024. godine veća za 7,1 posto u odnosu na veljaču 2023. godine. 

Na ovakav ishod rasta cijena mesa, u nekoliko navrata je upozoravao predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja (SUS) Hrvatske, Damir Jagić ranije je pojasnio za Financije.hr da cijenu mesa u Hrvatskoj determinira uvoz jer Hrvatska nije samodostatna. Istakao je tada i da je bolest afričke svinjske kuge ponajmanji problem za Hrvatske svinjogojce.

“Da smo samodostatni 100 posto, tada bi možda mogli, s državom, naći neki kompromis, ali ovako, kad ste ovisni o uvozu, cijena kakva je vani, takva je i tu. Cijena vani trenutno ide gore, što znači da ide i kod nas. Zbog slobodne trgovine, bazirali smo se na uvozu odnosno zbrinjavanju viškova svinjetine iz uvoza. Ona je tada bila jeftinija od domaće, što je rezultiralo zanemarivanjem naše domaće proizvodnje. Uvijek smo upozoravali da je hrana strateško pitanje svake države. Ovo nas mora otrijezniti da se okrenemo domaćem, ako nije prekasno”, rekao je za naš portal Damir Jagić.

Nasuprot Hrvatskoj, podaci Eurostata pokazuju da tri zemlje bilježe pad cijena mesa – Češka, gdje je cijena manja za 5,1 posto, Finska, gdje su cijene niže za 2,2 posto i Danska, gdje je meso jeftinije za 0,6 posto. Češka na više od polovice države uzgaja žitarice koje itekako utječu i na cijene mesa.

Danskoj je prerada hrane jedna od najbitnijih gospodarstvenih grana, kao i Finskoj, koja iako ima tek sedam posto obradivih površina, hranu stavlja među strateške sektore. 

Tijekom posljednje tri godine, godišnje stope inflacije za meso bile su najviše između travnja 2022. i ožujka 2023. godine, s godišnjim stopama promjene iznad deset posto. Najveća stopa zabilježena je u veljači 2023. godine, kada je cijena bila 17,3 posto viša u odnosu na veljaču 2022. godine.

Godišnji rast cijena goveđeg, telećeg, janjećeg i kozjeg mesa ostao je ispod 15 posto u posljednje tri godine. Cijena peradi i svinjskog mesa u ovom periodu, bilježila je veće oscilacije – 24,4 posto viša cijena peradi te 18,8 posto viša cijena svinjskog mesa, navode iz Eurostata.

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je u siječnju podatke o prosječnim cijenama u Hrvatskoj, zaključno s prosincem 2023. godine. Ako poredimo cijene istih proizvoda od prosinca 2022. godine do prosinca 2023. godine, većina artikala bilježila je rast.

Najviše je, prema novim podacima, razvidan rast cijena kod mesa, gdje je juneće meso s kostima potkraj 2022. godine iznosilo 8,56 eura, dok je njegova prosječna cijena u prosincu 2023. godine iznosila 9,07 eura.

Teleća rebra su od 7,36 eura za kilogram u godini dana poskupjela za 0,67 eura, te su u prosincu 2023. godine koštala 8,03 eura za kilogram. Slično je i s cijenama svinjskog mesa koje su u prosjeku potkraj 2023. godine bile veće za devedeset centi u odnosu na godinu ranije. Dakle, u prosincu 2022. godine za svinjsko meso bez kosti ste trebali izdvojiti oko 5,63 eura, dok ste za tu vrstu mesa godinu dana kasnije trebali izdvojiti 6,47 eura.

Slično je i s prerađevinama od mesa, prema tadašnjim podacima – slanina je primjerice, koštala 15,36 eura po kilogramu u prosincu 2022. godine, dok je godinu dana kasnije bila skuplja za 0,84 eura, odnosno 16,20 eura za kilogram. Cijena piletine bila je nepromijenjena.