Brkić: Vlada treba mijenjati ekonomsku politiku, ovako ne možemo sustizati razvijenu Europu

Vlada RH je na sjednici u četvrtak predložila ukupni prihod državnog proračuna za 2024. godinu u iznosu od 28,5 milijardi eura. Projicira se da će ukupni rashodi biti 32,6 milijardi eura što znači da će, u odnosu na ovu godinu, prihodi biti veći za tri posto, a rashodi za 11,2 posto.

Udio javnog duga u BDP-u će se sa 60,7 posto u 2023. godini smanjiti na 58 posto BDP-a.

Glavna državna rizničarka Danijela Stepić rekla je da bi proračunski manjak trebao biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a. Stopa inflacije trebala bi prema vladinim projekcijama u 2024. godini iznositi 3,1 posto.

Prema novim projekcijama Vlade, realan gospodarski rast u 2024. godini trebao bi biti 2,8 posto, u 2025. godini 2,7 posto, a u 2026. godini 2,5 posto.

Novi proračun je za Financije.hr prokomentirao ekonomski analitičar i redoviti profesor ekonomskih predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr.sc Luka Brkić. On smatra da se uvijek više fokusira na prihode, a manje na rashode.

“Rashodna strana proračuna je nešto što pokazuje svu složenost ekonomskog i političkog života u jednoj zemlji, naciji i gospodarstvu. Iz toga možete iščitati kako je raspoređena moć, kako su raspoređeni interesi i kako se kreira politika. Nominalo gledano, ti pokazatelji su zadovoljavajući. Kad gledate javni dug, koji je sada na samoj granici od malo preko 60 posto, projicira se da će iduće godine on biti na 58 posto BDP-a. To je sve jako pohvalno i to su pokazatelji koji imaju svoju težinu. Međutim, projekcije rasta za 2024., 2025. i 2026. godinu su ispod tri posto, a mi već ne uspijevamo prebaciti tu stopu rasta da bismo mogli sustizati razvijenu Europu i prosjek EU-a”, kaže Brkić.

“Na tim postotcima ih nije moguće sustizati. Stopa ekonomskog rasta mora biti puno veća, na šest ili sedam posto. To mi ne uspijevamo bez obzira na to što su turističke sezone uspješne, 2019. je bila rekordna, a i ova i prošla godina su bile dobre. Dakle, ni ova Vlada nema u svojim projekcijama promjenu strukture gospodarstva. Struktura hrvatskog gospodarstva ostaje nepromijenjena, ostaje netaknuta. Nema industrijske politike, nema proizvodnje, nema nečega što omogućuje veću konkurentnost na svjetskom tržištu”, dodao je.

Istaknuo je da je proračun prihvatljiv jer nema prevelikog deficita i nema javnog duga zbog sredstava iz fondova EU, pa je u tom smislu održiv.

“On je bez obzira na deficite praktički uravnotežen, ali nikako da vidimo promjenu razvojne politike. Promjene strukture nema jer nema promjene ekonomske politike i u tom smislu je to sve već viđeno”, objasnio je ekonomski stručnjak.

Tvrdi da se veliki pomaci ne događaju zbog velikih političkih otpora i straha onih koji su na vlasti da će izgubiti izbore.

“Stope rasta su male, ali to nije samo slučaj u Hrvatskoj. Na to je utjecala pandemija, rat u Ukrajini, ova nova kriza na Bliskom istoku i razne napetosti. Prema tome, nismo puno drugačiji od drugih i možemo se pohvaliti rezultatima jer to sve nominalno dobro izgleda, ali nažalost nema mogućnosti razvoja. Turizam je samo jedan pokazatelj i koliko god Hrvatska treba razvijati turistički sektor, nije dobro toliko oslanjanje na to, a izostajanje razvojne politike”, zaključio je Brkić.