Brkić: Njemačka pleše na rubu recesije, naivno je misliti da to neće i na nas utjecati

Nezadovoljnim poljoprivrednicima u Njemačkoj pridružili su se i vozači kamiona te željezničari, pa se čini kako prosvjedima nema kraja. Prošli tjedan su stigli i podaci o inflaciji za prosinac u najvećem europskom gospodarstvu koje je objavio statistički ured Destatis. Prema tim brojkama, potrošačke cijene su na godišnjoj razini porasle za 3,7 posto, dok su u odnosu na studeni porasle za 0,1 posto.

O trenutačnoj situaciji u Njemačkoj i inflaciji razgovarali smo s ekonomskim analitičarem i profesorom ekonomskih predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr.sc Lukom Brkićem.

“Njemačka pleše stalno na rubu recesije. Najveće gospodarstvo Europe pokazuje neke znakove posustajanja, ali to još nije ništa strašno”, rekao je Brkić za Financije.hr.

Objasnio je da je do prosvjeda u Njemačkoj došlo jer se moraju ukinuti određene subvencije koje su korisne za one najugroženije. Mora se prakticirati restriktivna fiskalna politika kako se ne bi inflacija povećavala.

“Europska središnja banka odlučila je ohladiti gospodarstvo, ali ne samo ona nego i druge. Ona traži restriktivnu fiskalnu politiku. Dakle, ne možete dalje povećavati plaće, dijeliti subvencije i ostalo. Normalno je da ljudi na to reagiraju jer gube dio privilegija, gube subvencije. Prosvjedi će se sigurno širiti ako se ne pronađe neki politički kompromis”, kazao je.

“Vidite što se kod nas događa. Sad imate javne i državne službe koje nisu zadovoljne. Liječnici prijete štrajkom, sudski službenici prijete štrajkom. Svi traže povećanje plaće u uvjetima inflacije, što samo dodatno podgrijava rast cijena”, dodao je.

Smatra da je naivno misliti da se situacija u Njemačkoj neće odrazi na Hrvatsku, a posebno ako se bude pogoršavala. To bi moglo negativno utjecati na sve sektore, čak i na one koji su trenutačno dosta razvijeni kao što je IT sektor. Istaknuo je i turizam koji bi također mogao imati probleme jer najviše turista dolazi iz Njemačke, a taj broj bi se mogao smanjiti. Naveo je i povećanje nezaposlenosti kao još jedan problem koji bi se mogao pojaviti kao rezultat svega.

“Robni izvoz nam nije jača strana. Mi godinama više uvozimo više nego što izvozimo. Ako dođe do veće krize njemačka prerađivačka industrija počet će padati, a ako do toga dođe kooperanti u Hrvatskoj neće imati narudžbe. Govorim samo što bi se potencijalno moglo dogoditi, ne tvrdim da će se to dogoditi”, kaže Brkić.

Rekao je kako prognoze govore da bi inflacija u 2024. godini morala padati. No, smatra da je vrlo upitno hoće li se to dogoditi jer to nitko ne može sigurno prognozirati.

“Važno je napomenuti da neće cijene ići na niže. Cijene koje smo postigli rastom inflacije će ostati. Ako imate dezinflaciju to znači da stopa inflacije pada, ali osnovica od koje kreće je ona koja je zatečena. Neće se vratiti na cijene iz 2019. ili 2020. godine. Ljudi misle da će se cijene smanjiti jer se inflacija smanjuje, to je smanjivanje stope inflacije ili dezinflacija. Deflacija – to je pad opće razine cijena, a tome sada ne svjedočimo”, objasnio je.