Nedostatak radne snage gorući je problem koji opterećuje hrvatsko gospodarstvo, a do 2030 godine Hrvatska će trebati 400.000 stranih radnika, istaknula je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na konferenciji “Ekonomska kava: Zakon o strancima” u organizaciji HUP-a.
“Stav poslodavaca je da dovoljan broj zaposlenika možemo osigurati samo sustavnim pristupom koji uključuje promjenu poreznog tretmana rada, moderan Zakon o radu, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada, ali i uvozom radne snage”, zaključila je Weber.
Prijedlogom novog zakona su, kazala je, zadovoljni, a do čitanja u Saboru dat će i svoje komentare i prijedloge.
Ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, otkrio je kako je samo u prva dva mjeseca u Hrvatskoj zatraženo 43.299 radnih dozvola. Ilustracije radi, 2015. je godine u Hrvatskoj izdano 2.700, a lani 172.999 radnih dozvola, što u usporedbi s 2022. predstavlja povećanje od preko 40 posto.
“Hrvatska ima najveći gospodarski rast u Europskoj uniji, zbog čega je postala zemlja u koju strani radnici žele doći”, kazao je Božinović i upozorio da i dalje postoji problem ilegalnih migracija, ali smo i dalje među najsigurnijim državama na svijetu.
Od stranih radnika, naveo je ministar, prednjače oni iz BiH, Srbije, Nepala, Indije, Sjeverne Makedonije i Filipina, pri čemu ih ogromna većina radi niskokvalificirane poslove, dok je visokoobrazovanih među njima samo 0.6 posto.
Novim zakonom bit će olakšane administrativne obaveze, trajanje radne dozvole produžit će se s jedne na tri godine, a povećat će se i zaštita prava stranih radnika od kojih su neki, naglasio je, Božinović, živjeli u stvarno neljudskim uvjetima. Poslodavci će tako morati voditi računa da uvjeti u kojima su smješteni radnici iz drugih država budu identični onima koje imaju hrvatski.
U sklopu panel diskusije kazao je i kako je završeno javno savjetovanje o tom zakonu, a njegovo donošenje ovisit će o brzini sastavljanja vlade.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, najavio je da je realno očekivati da će predstojeća turistička sezona biti najbolja do sada, ponovno istaknuvši sigurnost kao jednu od najvažnijih stavki. Napomenuo je kako se “turizam ne događa sam od sebe, već pripreme za sezonu redovno počinju već u rujnu”.
Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik tvrtke Kamgrad te član Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, rekao je da su u sektoru građevine deficitarna sva zanimanja, s naglaskom na ona strukovna poput zidara, montera ili keramičara.
Problem je i s tehničkim kadrom koji mora barem prosječno znati engleski jezik, što često nije slučaj pa su tako u jednom trenutku istovremeno morali imati čak šest prevoditelja. Stoga su svojim radnicima ponudili tečajeve hrvatskog, a uskoro će uvesti i sustav nagrađivanja za one koji ga nauče u kratkom roku.
Infobipova potpredsjednica za integritet poslovanja Aurora Volarević otkrila je kako od 1.400 radnika imaju oko stotinjak stranaca, odnosno sedam posto, većinom IT-jevaca i ekonomista. Većinom su u pitanju relokacije, no dio tih radnika odluči i ostati u Hrvatskoj.
Svima njima odmah po dolasku omogućavaju i tečajeve hrvatskog.
Iskustva vlasnika jedne mikro tvrtke predstavio je Sadmir Hošić, direktor Textile Care Servicesa. U njihovom slučaju stranih je radnika 50 posto, odnosno šest od ukupno 12, pri čemu je riječ isključivo o Nepalcima.
Pročitajte još:
Prednost rada u maloj tvrtki je bolja mogućnost integracije stranaca pa su tako Nepalci u Textile Care Services jako dobro prihvaćeni.
Svoje iskustvo s državnom upravom, točnije službama u čiju nadležnost spada izdavanje radnih dozvola, nazvao je izuzetno pozitivnim, no problem se često pojavi s nekim veleposlanstvima koje su znali čekati i do osam mjeseci.
10 Odgovora
Uf dosta
dosta!
Nije dobro! Pa, sve uvozimo nepismene…
Doslovno.
Ne znam što se čude.
Očekivano
da.
Haha
Katastrofa
Mislim da sam se maloprije nadovezala u na sličnu temu oko Nepalaca, ali u ovom slucaju komentar je vrlo sličan. Em što uvodimo jeftinu radnu snagu, još ih je masa neobrazovanih. U što se pretvaramo?