BlackRock privukao 205 milijardi dolara i povećao imovinu na 15,5 bilijuna

Stockcake.com
Dolari, Foto: Stockcake.com

BlackRock je u trećem tromjesečju privukao ukupno 205 milijardi dolara novog kapitala i ostvario veću dobit nego što su analitičari očekivali, potaknut rastom burzi, snažnom potražnjom za burzovno utrživim fondovima i priljevima u obvezničke proizvode.

Dionice najvećeg svjetskog upravitelja imovinom porasle su oko pet posto u trgovanju prije otvaranja američkih burzi.

Prilagođena dobit iznosila je 15,93 dolara po dionici, znatno više od 14,13 dolara koliko su u prosjeku očekivali analitičari koje je anketirao LSEG.

Vrijednost imovine kojom BlackRock upravlja porasla je na rekordnih 15,49 bilijuna dolara, s 13,46 bilijuna dolara godinu prije i 15,34 bilijuna na kraju drugog tromjesečja.

Rast imovine posebno je važan za BlackRock jer naknade koje kompanija naplaćuje velikim dijelom ovise o ukupnoj vrijednosti sredstava pod upravljanjem. Kada cijene dionica i obveznica rastu, povećava se vrijednost portfelja, a time i prihod upravitelja imovinom.

„Tržišni temelji su snažni i imaju dobru potporu, uz više marže i rast dobiti koji potiče nova tehnologija“, rekao je izvršni direktor BlackRocka Larry Fink.

Screenshot/YouTube/CNBC
BlackRock, Foto: Screenshot/YouTube/CNBC

iShares privukao više od 134 milijarde dolara

Rastu su najviše pridonijeli BlackRockovi fondovi kojima se trguje na burzi. U vodeće iShares ETF-ove tijekom tromjesečja slilo se 134,5 milijardi dolara. Dodatnu potporu pružio je nastavak rasta američkog tržišta dionica. Indeks S&P 500 približio se rekordnim razinama zahvaljujući ponajprije kompanijama povezanima s razvojem umjetne inteligencije.

Kombinacija novih uplata i rasta tržišne vrijednosti postojećih ulaganja podigla je BlackRockovu imovinu za više od dva bilijuna dolara u samo godinu dana.

Snažni rezultati mogli bi smanjiti pritisak na dionice BlackRocka, koje su tijekom godine zaostajale za širim tržištem zbog zabrinutosti da bi nesigurnost među ulagačima mogla usporiti priljeve.

Rast prinosa na državne obveznice i očekivanja da nedavno povećanje kamata američke središnje banke označava početak novog ciklusa monetarnog zaoštravanja ipak otvaraju pitanje održivosti burzovnog rasta. Dugotrajnije razdoblje visokih prinosa može potaknuti ulagače da dio novca iz dionica prebace u obveznice, koje tada nude atraktivniji prinos uz niži rizik.

BlackRock je od toga već imao koristi. Neto priljevi u njegove obvezničke proizvode iznosili su 78,2 milijarde dolara, unatoč snažnom padu cijena američkih državnih obveznica. Cijene obveznica kreću se suprotno njihovim prinosima.

Popušta pritisak na privatne kreditne fondove

BlackRock posljednjih godina ubrzano širi poslovanje na tržištu privatnog kreditiranja, koje donosi više naknade od tradicionalnih ETF-ova, ali podrazumijeva i veći rizik te slabiju likvidnost.

Privatni kredit obuhvaća zajmove koje kompanijama izravno odobravaju fondovi i drugi nebankarski ulagači. Takvi krediti ne trguju se redovito na javnim tržištima, zbog čega su njihove vrijednosti manje transparentne, a ulagateljima je teže brzo povući novac.

Sektor se našao pod povećanim nadzorom zbog izloženosti softverskim kompanijama čije bi poslovne modele mogla ugroziti umjetna inteligencija. Ulagači su istodobno upozoravali na netransparentno određivanje vrijednosti privatne imovine.

Zabrinutost je u prethodnim tromjesečjima potaknula rast zahtjeva za povlačenjem novca iz pojedinih privatnih kreditnih fondova. Najnoviji podaci ipak pokazuju da pritisak počinje slabjeti.

U BlackRockovu fondu HPS Corporate Lending zahtjevi za otkup udjela smanjeni su s 13,3 posto u drugom na približno 11,5 posto u trećem tromjesečju. Neto priljevi u širu kategoriju privatnih tržišta dosegnuli su 15,31 milijardu dolara.

BlackRock do kraja desetljeća želi ostvarivati više od 35 milijardi dolara godišnjih prihoda, pri čemu bi više od 30 posto trebalo dolaziti iz privatnih tržišta i tehnoloških usluga.

Rezultati pokazuju da kompanija zasad uspijeva istodobno rasti u dva različita dijela tržišta: masovnim i jeftinijim ETF-ovima privlači goleme količine kapitala, dok u privatnim ulaganjima traži više naknade i veću profitabilnost.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama