Rafinerijske marže u Sjedinjenim Američkim Državama snažno rastu, signalizirajući veliku inozemnu potražnju za gorivom koja istodobno iscrpljuje domaće zalihe i podiže cijene na američkom tržištu.
Američke rafinerije među najvećim su dobitnicima zaoštravanja napetosti na Bliskom istoku. Od početka američko-izraelskog sukoba s Iranom međunarodni kupci pojačano traže američke derivate, zbog čega je američki izvoz goriva dosegnuo najvišu razinu otkako se vodi evidencija, navodi Reuters.
Druga strana tog rasta je pad domaćih zaliha goriva i rast cijena u SAD-u, i to u osjetljivom trenutku: na vrhuncu ljetne sezone vožnje i tijekom žetve na američkom Srednjem Zapadu, gdje je dizel ključno gorivo za poljoprivredu i logistiku.
Dizel nosi zaradu rafinerijama
Nafta se u svijetu najviše koristi za proizvodnju dizela, koji je posljednjih mjeseci bio ključan za zaradu američkih rafinerija. Opskrba tim industrijskim gorivom tijesna je već godinama, ponajprije zbog zatvaranja dijela rafinerijskih kapaciteta u zapadnim zemljama.
Potražnja se dodatno približila ponudi ovog proljeća zbog rata protiv Irana i poremećaja u isporukama s Bliskog istoka.
Novi pritisak na tržište došao je iz Rusije, koja je prošli tjedan proširila zabranu izvoza dizela i na proizvođače, do kraja srpnja. Moskva je poručila da joj je prioritet opskrba domaćeg tržišta u vrijeme žetve, osobito uz smanjene kapacitete prerade nakon ukrajinskih napada.
“Što se tiče prošlotjedne odluke ruske vlade o zabrani izvoza dizela, to gorivo sada se isporučuje na domaće tržište. Regijama će biti isporučene potrebne količine za potporu poljoprivrednim proizvođačima u sezoni žetve”, rekao je ruski potpredsjednik vlade Alexander Novak za emisiju Vesti, prema agenciji TASS.
Zalihe benzina najniže za ovo doba godine od 2012.
Američke zalihe dizela prošli su tjedan porasle za 4,5 milijuna barela i premašile 102 milijuna barela, pokazali su podaci američkog ministarstva energetike.
Ipak, i dalje su gotovo 11 milijuna barela ispod razine prije američko-izraelskih napada na Iran i oko osam milijuna barela ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka.
Još veći izvor zabrinutosti su zalihe benzina. Rafinerije u SAD-u i drugim dijelovima svijeta smanjile su proizvodnju benzina jer im dizel i kerozin donose veću zaradu.
Zbog te neravnoteže između ponude i potražnje američke zalihe benzina pale su još snažnije nego zalihe dizela.
Pročitajte još:
Prošlog tjedna zalihe benzina u SAD-u smanjene su za 1,5 milijuna barela, na 210,5 milijuna barela. U odnosu na zadnji tjedan veljače, neposredno prije napada na Iran, niže su za čak 42 milijuna barela.
Istodobno su oko 14 milijuna barela ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Prema podacima ministarstva energetike, zalihe benzina najniže su za ovo razdoblje godine od 2012.
Cijene goriva pritišću potrošače
Prosječna nacionalna cijena benzina u SAD-u u petak je iznosila 3,98 dolara po galonu, gotovo 80 centi više nego prije godinu dana, pokazuju podaci autokluba AAA.
U svibnju je cijena benzina dosegnula 4,65 dolara po galonu.
Dizel je u petak stajao nešto više od pet dolara po galonu, što je 1,30 dolara više nego prije godinu dana. Najviša prosječna nacionalna cijena dizela zabilježena je u lipnju 2022., kada je iznosila 5,86 dolara po galonu.
Rast cijena pokazuje koliko se geopolitički šokovi brzo prelijevaju na potrošače i gospodarstvo. Dok rafinerije ostvaruju snažne marže, kućanstva, prijevoznici i poljoprivrednici plaćaju skuplje gorivo.
Barel benzina u četvrtak je bio za 59 dolara skuplji od barela sirove nafte, a barel dizela za 91 dolar, navodi Reuters. Ta razlika između cijene sirove nafte i derivata pokazatelj je bruto rafinerijske marže.
Drugim riječima, američke rafinerije trenutačno zarađuju na globalnoj nestašici prerađenih goriva. No za američko tržište to znači sve tanje zalihe, skuplji benzin i dizel te dodatni inflacijski pritisak u trenutku kada bi potrošači i središnje banke najradije vidjeli upravo suprotno.
