Korporativno upravljanje odnosi se na sustav pravila, praksi i procesa putem kojih se tvrtka vodi i kontrolira. Ono obuhvaća odnose između menadžmenta, upravnog odbora, dioničara i drugih zainteresiranih strana, kao i okvire za donošenje odluka u tvrtki.
Glavni cilj korporativnog upravljanja jest osigurati da tvrtka posluje odgovorno, transparentno i u skladu s interesima svih zainteresiranih strana, uz istovremeno povećanje dugoročne vrijednosti za dioničare. Ključni elementi korporativnog upravljanja su upravni odbor, prava dioničara, transparentnost, odgovornost, etika i poštivanje zakona.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kao i skupina G20 revidirali su smjernice vezane za korporativno upravljanje, koje postavljaju nove standarde za transparentnost, održivost i odgovornost u kompanijama.
Kvalitetno korporativno upravljanje nije samo regulatorni zahtjev nego je i pokretač konkurentnosti i otpornosti kompanija, a same tvrtke imaju bolje rezultate, privlače više investitora a klijenti više povjerenja. Zaposlenici se u takvom radnom ambijentu, rečeno je na konferenciji „Korporativno upravljanje: standardi koji oblikuju sutrašnjicu“ kvalitetnije obavljaju svoje zadatke što je jednako važno.
Također, analize su pokazale i da je propast velikih tvrtki u principu vezana za loše korporativno upravljanje.
Hrvatska je, kako je za Financije.hr pojasnio predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ante Žigman, dobrim dijelom implementirala kodekse korporativnog upravljanja koje promovira OECD i EU. Hanfa nadzire provođenje standarda korporativnog upravljanja u svim kompanijama i tako ocjenjuje i daje preporuke kompanijama za dodatno unapređenje.
„Korporativno upravljanje nam je jako važno za listane kompanije odnosno kompanije koje su na burzi, kako bi investitori a posebno građani i mali investitori bili sigurni kada investiraju u kompanije da su one doista zdrave i da svoj posao rade na najbolji mogući način koji ide na korist dioničarima odnosno i malim investitorima“, rekao je Žigman za naš portal.
Novi trendovi naglašavaju potrebu za raznolikostima u upravnim odborima u svakom segmentu – prvenstveno spolnoj raznolikosti gdje se očekuje veće učešće žena u upravnim i nadzornim odborima, što je kao standard proklamirano i posljednjim nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, gdje je preporučeno 40 posto učešća žena u njima.
„Uz ovaj segment, važno je da u upravnim odborima sjede i stručnjaci različitih profila, odnosno da nemamo situaciju kao u nekim kompanijama, da upravni odbor čine primjerice samo financijski stručnjaci, nego da imamo različite stručnjake koji će davati različite ideje i dobre naputke za upravu da svoj posao rade na najbolji mogući način“, rekao je Žigman.
Za Financije.hr je prokomentirao i koliki rizik može biti angažiranje stranih radnika preko agencija, što se u financijskim izvješćima ne vidi kao izravni trošak za plaće nego drugi trošak. Iako ovakvo što nije protuzakonito, upravo zbog ovih stvari važna je transparentnost, pojašnjava Žigman.
„Financijski izvještaji imaju svoja pravila i načine kako se određeni troškovi bilježe, ali zato i postoje dodatne bilješke u svim tim izvješćima koji mogu pomoći investitorima da bolje razaznaju koji su troškovi u datoj kompaniji. Zato kažemo da korporativno upravljanje nije samo pitanje pridržavanja zakona i osnovnih normi, nego da jednako mora biti i otvorena i transparentna prema svima koji se služe financijskim izvješćima kao i nefinancijskim izvješćima“, rekao je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ante Žigman.
Upravljanje rizicima je također posebno bitno i društva koja imaju kvalitetan sustav upravljanja rizicima su bolje i brže odgovorili na sve izazove i šokove, što nam je najbolje pokazala 2020. godina, istaknuto je na konferenciji. Danas nakon iskustva s pandemijom, odnosno zdravstvenih rizika, oni su i klimatski i okolišni rizici, poremećaji u lancima opskrbe, geopolitičke napetosti ali i kibernetička sigurnost.
Država pokrenula reformu državnih tvrtki
Iako u Hrvatskoj posluje više od 800 poduzeća u državnom vlasništvu, preko 90 posto tih pravnih osoba je u vlasništvu jedinica lokalnih i regionalnih samouprava dok je 47 pravnih osoba u većinskom vlasništvu države na centralnoj razini vlasti. Hrvatska je tijekom 2023. godine pokrenula veliku reformu u korporacijskom upravljanju državnih poduzeća rekao je Davor Zoričić, državni tajnik u ministarstvu financija RH.
„U potpunom ili djelomičnom vlasništvu države želimo zadržati samo ona poduzeća u kojima je prepoznat javni interes. Od navedenih 47 pravnih osoba u većinskom vlasništvu države njih 36 čine pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i njihov se značaj ogleda u tome što ta društva generiraju 11,3 milijardi eura odnosno preko 84 posto ukupnog prihoda i upravljaju s 42 milijarde eura odnosno s više od 80 posto ukupne imovine spomenutih društava na razini opće države. I zato je na njima fokus jer su važan segment u učešću u bruto domaćem proizvodu i važni za rast cijelog gospodarstva“, naglasio je Zoričić.
U tijeku je i daljnja reforma ovih društava, kako je istakao državni tajnik, te je u izradi novi zakonodavni okvir u skladu s najboljim međunarodnim praksama korporacijskih upravljanja.
Dobro korporativno upravljanje ne samo da omogućuje donošenje kvalitetnih odluka unutar društava, već također potiče vanjsku odgovornost prema ulagateljima i drugim dionicima te gradi kulturu povjerenja u tržišta kapitala, rekla je predsjednica Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) Verena Ross.
„Iako su standardi dobri svejedno se svi moramo koncentrirati i na rezultate implementacije određenih propisa da bi i dalje unaprjeđivali sustav i mijenjali neophodno i podržali razvoj tržišta. Kako bismo uspjeli podići našu predanost stvaranju snažnog, učinkovitog i privlačnog tržišta kapitala EU na višu razinu, trebat ćemo djelovati s odlučnošću, pragmatizmom i kohezijom. Nadahnuta nepokolebljivom predanošću i napornim radom koji su učinili Hrvatsku dijelom obitelji EU, uvjerena sam da možemo učiti od vas – i zajedno razviti europska tržišta kapitala u uspješnu štedno-investicijsku uniju“, istakla je Ross.
Naglasila je i da se u nedavnom Draghijevom izvješću našla i preporuka ESME da se sustav nadzora učini učinkovitijim korištenjem principa supsidijarnosti.
„Bolji sustav nadzora omogućio bi još transparentnije podatke i bolji pristup financijskim podacima iz bilo koje države u EU. No nacionalni sustav financijskog nadzora ostaje i dalje temelj kvaliteta nadzora u EU“, rekla je predsjednica ESME, Verena Ross.
Pročitajte još:
Na konferenciji su dodijeljene i priznanja najboljim društvima – izdavateljima vrijednosnih papira uvrštenima na uređeno tržište kapitala za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja prema pokazateljima za 2023. godinu.
Dobitnici su: Atlantic grupa d.d. na Vodećem tržištu, Končar – Elektroindustrija d.d. na Službenom tržištu i Modra špilja d.d. na Redovitom tržištu. Društvo koje je ostvarilo najveći napredak u korporativnom upravljanju tijekom 2023. godine bio je Hrvatski Telekom d.d.
9 Odgovora
Pa da slažem se, to je fkt super stvar.
Pravo zbori i ovo je pametan čovjek.
Jako sam sumnjicav prema ljudima u skupim odjelima
Mudro zbori
Bolji sustav nadzora je definitivno nešto na čemu se kod nas treba poraditi
Čestitke gospodinu !
super odlicno
Transparentni financijski izvještaji povećavaju povjerenje investitora i partnera.
Zanimljiv članak.