Žigman: Mirovinski fondovi pokazali veliku otpornost

Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfa-e, Ante Žigman, ocijenio je da su obvezni mirovinski fondovi (OMF) pokazali veliku otpornost, poručivši da će i zakonske izmjene omogućiti i pokazati da drugi stup može osigurati pristojne mirovine.

Uz ocjenu da su OMF-ovi pokazali veliku otpornost, Žigman je ustvrdio da minusi lani, u usporedbi s drugim zemljama, i “nisu bili tako veliki”. Rekavši da su fondovi lani prošli kroz “dolinu suza”, Žigman je istaknuo da je ova godina već donijela oporavak, pri čemu u prvih šest mjeseci prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi pet posto, prenosi Hina.

Pritom, fondovi A i B su već nadoknadili lanjske gubitke, dok kod fondova C to još nije slučaj. Kada je riječ o fondovima C kategorije, najavio je Žigman, zakonskim izmjenama će se ići na liberalizaciju ulaganja.
“U jednom dijelu, što se tiče fondova C, sigurno će se ići na veću liberalizaciju investiranja. U kojem točno dijelu, ne bih spekulirao dok zakon ne izađe u javnost”, izjavio je Žigman.

Najavio je i mogućnost poduzimanja “dodatnih mjera” da drugi stup mirovinske štednje ne ispadne nepovoljan, osim za “mali, ekskluzivni klub ljudi”. Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu, a između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva, mogućnost brže isplate iz tog društva (…) a trebale bi omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u budućnosti idu u mirovinu, najavio je Žigman.

Ocijenio je da mirovinski fondovi rade maksimalno u zadanim okvirima, a da će tranzicija koja se odvija, koja će završiti onda kada će u mirovinu ići građani koji su cijeli radni vijek proveli i u drugom stupu, pokazati uspješnost cijelog modela. “Uz određene korekcije koje će se pojaviti u zakonu, smatram da će drugi stup pokazati da može osigurati (…) pristojne mirovine”, izjavio je Žigman.

Zakonske izmjene koje predstoje u sferi obveznih mirovinskih fondova, najavio je Žigman, također će ići i u smjeru većih ulaganja u zeleno i održivo. “Danas, kad se govori o bilo kakvom ozbiljnom investiranju, ESG je jedna od glavnih tema i nešto što je neizbježno”, ustvrdio je.

Naime, ESG kriteriji (ESG – Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji koji se odnose na strategije i politike kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a fondovi, rekao je Žigman, mogu već i sada, na dobrovoljnoj osnovi i prije zakonskih izmjena, voditi računa da ulažu svoj kapital u tvrtke koje ispunjavaju te standarde.

Žigman je rekao i da je doprinos financijske industrije i njenog kapitala ključan u zelenoj tranziciji, u smislu ulaganja u one tvrtke koje idu prema zelenom, prenosi Hina.

Kada je riječ o izazovima u zelenoj tranziciji, osim “greenwashinga”, to jest neetičnog korištenja i deklariranja zelenih parametara, Žigman je izdvojio i pojam “greenflation”, kojim se sugerira da će zbog te tranzicije rasti određene cijene.

To se može primjetiti i sada u dućanima, jer su neki “zeleni” proizvodi skuplji od onih koji to nisu, kazao je Žigman, ustvrdivši i da je “zeleno” trenutno pomalo ekskluzivno i za višu klasu, poput električnih automobila, pa treba povesti računa da postane dostupno svim građanima, rekao je Žigman na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), na kojem je bilo riječi i o ulaganjima u zelenu budućnost.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari