Željeznički prijevoznici upozoravaju da im je sve teže poslovati

Privatni željeznički prijevoznici sve teže posluju, a država se oglušuje na njihove zahtjeve da im se kompenziraju gubici nastali zbog raznih ograničenja vezanih uz infrastrukturu i radova na modernizaciji pruga, rečeno je u srijedu na konferenciji  “Održivost željezničkog sustava – planiranje za razvojnu budućnost“.

Na konferenciji, koju je organizirao Savez za željeznicu, predsjednik Koordinacije željezničkog prometa pri HUP-u i direktor privatnog željezničkog prijevoznika Rail Cargo Milan Brkić izjavio je da su privatni prijevoznici tereta željeznicom suočeni s velikim problemom ograničenih kapaciteta te raznih ograničenja vezanih uz infrastrukturu, što zbog radova na modernizaciji i obnovi, a što zbog zanemarenog održavanja, prenosi Hina. 

“Naš posao je danas praktički nemoguć, jer ne možemo u kontinuitetu ugovarati i ispunjavati prijevoze te smo suočeni s nezadovoljstvom naših korisnika”, rekao je Brkić, dodavši kako su privatni željeznički prijevoznici lani ostvarili gubitke.

Država ih, kazao je, smatra gostima na infrastrukturi. Svoje gubitke su sanirali iz poslovanja, dok ni jedan prijevoznik nije ostao dužan za doprinose i plaće radnicima. Po njegovim riječima, stoga traže da se kod svih investicijskih radova i modernizacijskih zahvata u troškovnicima predvide i sredstva kompenzacije prijevoznicima za onemogućen pristup infrastrukturi na način kojim je to predviđeno ugovorom o pristupu infrastrukturi koji prijevoznici potpisuju svake godine.

Njihove gubitke pokrio bi iznos od 10 do 30 milijuna eura, kazao je Brkić, dodavši međutim da su od resornog ministarstva u nekoliko navrata dobitli negativan odgovor na taj zahtjev.

Vezano uz modernizaciju željezničkog sektora, prodekan za poslovanje Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić istaknuo je da su se u Hrvatskoj već počele graditi nove pruge i revitalizirati postojeće. Pozdravio je najavu hrvatskih vlasti da slijedi desetljeće ulaganja u željeznice. 

Po njemu, izuzetno je važno što se obnavljaju koridorske pruge, budući da je to bitno i za teretni i za putnički promet, no kazao je da ne treba zaboraviti niti lokalne pruge jer je u njima veliki potencijal. 

Nikšića je iznenadila željeznička nesreća koja se dogodila na pruzi između Okučana i Novske, budući da se radi o jednoj od hrvatskih najmodernijih pruga te se nada da će osuvremenjivanjem i voznog parka i infrastrukture tih nesreća biti sve manje. 

U budućem razvoju željeznice, naglasio je, mora djelovati i država i lokalna zajednica, ali i prijevoznici koji će omogućiti korisnicima i u putničkom i u teretnom prometu da koriste željeznicu kao jedno od najboljih rješenja u sadašnjoj situaciji. 

Priznao je, međutim, da je željeznički sustav tromi sustav u kojem se ne događaju promjene u kratkom roku, pa očekuje da bi se tek za pet do deset godina mogli vidjeti prvi rezultati koji će donijeti benefite i za korisnike i za prijevoznike.

Predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina istaknuo je da stanje željezničke infrastrukture u Hrvatskoj u prosjeku nije dobro, iako su neke dionice nedavno modernizirane, a neke će to biti uskoro.

Kazao je da se stvari oko željezničkog prometa moraju bolje posložiti i organizacijski i kadrovski. Smatra  da bi Hrvatska, uz ostalo, morala imati kvalitetne gradsko-prigradske sustave, multimodalne centre koji su potrebni za pretovar tereta kako bi industrijske zone imale bolju logistiku i slično.

U Hrvatskoj je trenutno registrirano 19 željezničkih prijevoznika od kojih je 11 aktivno u teretnom, a jedan u putničkom prijevozu. Istodobno krenula je i modernizacija pruga i u idućih desetak godina u željeznicu se planira uložiti više od četiri milijarde eura i obnoviti 800 do 1.000 kilometara pruge.  

EU predviđa da će se u budućnosti barem 50 posto putničkog prijevoza na njezinom području obavljati željeznicom te do 75 posto teretnog.