Privatni detektiv Fabrice Lehmann uočio je svog čovjeka kad je izašao iz stana u predgrađu Pariza. Čovjek je izgledao obučen za uredski posao, a Lehmann ga je počeo slijediti, stopivši se sa masom radnika koji idu na posao u grad.
Lehmann radi kao detektiv od 1994., a u posljednje vrijeme sve češće radi na slučajevima gdje prati kretanja uredskih radnika, poput zaposlenika iz financijskog sektora, za koje se sve više sumnja da otvaraju lažna bolovanja.
Teško je procijeniti koliko su doista česta lažna bolovanja u Francuskoj, no stručnjaci kažu da je riječ o problemu koji je u velikom porastu, i dio velikog skoka prijavljenih bolovanja od čak 60 posto, od 2012. godine naovamo. Država na bolovanja troši više od 10 milijardi eura godišnje – iznos kojeg si Francuska teško može priuštiti dok se bori s kroničnom krizom javne potrošnje.
Bivši premijer François Bayrou, koji je ranije ovog mjeseca smijenjen, ostao je bez posla zbog predloženih mjera za rezanje najvećeg proračunskog deficita u cijeloj eurozone. U sklopu svojeg plana predložio je rezanje izdvajanja za zdravstvo od 5 milijardi eura u proračunu za 2026. godinu, kao i borbu protiv navodno masovnih lažnih bolovanja.
Iz francuskog državnog zdravstvenog osiguranja priopćili su da su prošle godine spriječili prevare vezane za bolovanja u vrijednosti od 42 milijuna eura – više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu. Ta brojka vjerojatno ne obuhvaća stvarne razmjere tog problema, jer je državno osiguranje tek počelo postrožavati svoje kontrole tek 2022. – a dobar dio istraga provode profesionalni istražitelji koje angažiraju privatne kompanije zbog sumnjivog ponašanja njihovih zaposlenika.
Agencija Reuters je razgovarala s pet privatnih istražitelja, koji su svi kazali da im trenutno cvate posao istraživanja lažnih bolovanja – čak toliko da su neke agencije potpuno prestale s inače uobičajenim vrstama poslova poput vanbračnih afera, i potpuno se specijalizirale za provjere zaposlenika osumnjičenih za bježanje s posla.
Jedan od njih, privatni detektiv Baptiste Pannaud, rekao je da su se njegovi angažmani vezani za lažnja bolovanja više nego udvostručili u posljednje četiri godine.
Lehmann kaže da su neke osobe koje je istraživao bile osumnjičene da surađuju s konkurencijom, dok su drugi iskoristili plaćeno bolovanje za pokretanje vlastitih kompanija. Lehmannov suradnik Patrice Le Bec, kaže da je video slučajeve da ljudi odlaze s posla zbog bolesti – i onda odlaze direktno na aerodrom i putuju na ljetovanje. “Bez obzira radi li se o nečemu unutar tvrtke, ili o bračnom paru, uvijek se sve svodi na jednu od dvije stvari – novac ili izdaju,” kaže Lehmann.
Francusko socijalno osiguranje plaća do 47,5 eura dnevno zaposlenicima na bolovanju, koje maksimalno može trajati tri godine. Međutim, poslodavci obično dodaju na taj iznos ostatak novca do pune plaće, u nekom definiranom razdoblju trajanja bolovanja.
U izvješću iz 2024. francuskog državnog financijskog inspektorata izračunato je da su zaposlenici u francuskom javnom sektoru u prosjeku bili na bolovanju 14,5 dana u 2022. godini, dok je kod onih u privatnom sektoru brojka bila 11,7 dana. U Njemačkoj, gdje su naknade za bolovanje također relativno izdašne, radnici su u prosjeku uzeli 14,8 dana bolovanja 2024. godine, po službenim statističkim podacima. U Njemačkoj se statistički ne njima ne razdvajaju pojedini sektori.
Bayrou je u jednom govoru iz srpnja kazao da su državne inspekcije pokazale da je polovica svih bolovanja duljih od 18 mjeseci bilo neopravdano, iako nije iznio nikakve dodatne pojedinosti o tome. “To nije prihvatljivo u zemlji kao što je naša, i u razdoblju u kakvom sada živimo,” kazao je Bayrou.
Privatni detektiv Bruno Boivin kaže da su najave francuske vlade da će suzbiti prevaru – poput primjerice ciljanje na liječnike koji ljudima izdaju lažne potvrde – bile “besmislena,” budući da se takve prekršaje vrlo rijetko sankcionira. Boivin kaže da ga je angažirala jedna velika kompanija za javni prijevoz u kojoj je u jednom trenutku 30 posto osoblja pojedinog odjela bilo na bolovanju.
“Gradili smo istragu, uhvatili smo neke ljude koji su za to vrijeme radili na drugim mjestima. Međutim, nitko nije kažnjen… Klijent nam je otkazao suradnju i rekao da je to besmisleno, jer ih ne mogu otpustiti,” kaže Boivin.
Unatoč reformama uvedenima na početku mandata predsjednika Emmanuela Macrona koje su olakšale zapošljavanje i otpuštanje radnika, privatni detektiv David Liobard kaže da francuski radnici još uvijek imaju preveliku zakonsku zaštitu, što smanjuje dinamičnost tržišta rada.
Istražitelji su katkad šokirani nekim slučajevima na koje naiđu. Boivin primjerice kaže da njegova agencija ne može naći jednog zaposlenika koji je proveo cijelo desetljeće na bolovanju, ali koji se svake tri godine pojavi na poslu samo da bi ponovno zadužio službeni automobil.
Stope izostajanja s posla su porasle nakon pandemije Covida-19, vidi se iz službenih podataka. A stručnjaci kažu da u tome nimalo ne pomaže ni francuska kultura menadžmenta.
“U Francuskoj imamo sve veće pritiske na radnom mjestu, u kombinaciji s vrlo vertikalnim, autoritarnim, stilom menadžmenta – što više nije u skladu s potrebama zaposlenika za empatijom i kolaborativnim promjenama. Cijeli sustav je represivan,” kaže ekonomist Jean-Claude Delgenes.
Sabrina Ali Benali je liječnica hitne medicine i jedna od autora programa reforme javnog zdravstva koju predlaže stranke krajnje ljevice LFI. Ona odbacuje korporativne teze o prevelikim pravima koja radnici navodno uživaju. Iako postoje slučajevi da joj se ljudi katkad obraćaju i traže nategnute potvrde za otvaranje bolovanja, Ali Benali kaže da su teorije o masovnim prevarama “čista fantastika.”
Pročitajte još:
Nazad u predgrađu Pariza, Lehmann je slijedio sumnjivca kad se ovaj ukrcao na prigradski vlak. Osumnjičeni, za kojeg je Lehmannu rečeno da je na bolovanju od lipnja, je cijelo putovanje proveo s laptopom u krilu – izuzevši nekoliko brzih pogleda u Lehmannovom smjeru.
Nakon presjedanja na parišku podzemnu željeznicu postalo ga je teže pratiti, pa se Lehmann morao približiti da ga ne izgubi u gužvi. Kad je došao sljedeći vlak, čovjek se ukrcao, da bi potom trenutak prije zatvaranja vrata izašao iz vlaka. Lehmann ga je izgubio.
