Zbog rata u Iranu rastu cijene kondoma

Siguran seks mogao bi postati skuplji ako rat u Iranu nastavi remetiti globalne lance opskrbe, prema izjavama izvršnog direktora najvećeg svjetskog proizvođača kondoma.

Goh Miah Kiat, izvršni direktor Karexa, rekao je za Reuters da bi tvrtka mogla biti prisiljena povisiti cijene za najmanje 20 do 30 posto, ovisno o tome koliko dugo će trajati poremećaj u opskrbi. Globalni lanci opskrbe su od kraja veljače pogođeni ratom i blokadom Hormuškog tjesnaca, zbog čega nisu dostupni neki od materijala koji se koriste u proizvodnji kondoma.

“Situacija je definitivno osjetljiva, cijene su visoke. Nemamo drugog izbora nego odmah troškove prebaciti na kupce”, rekao je Goh.

Tvrtka sa sjedištem u Maleziji proizvodi kondome, lubrikante, rukavice, medicinske katetere i navlake za sonde. Karex proizvodi kondome od lateksa, uključujući ONE, Trustex, Carex i Pasante te opskrbljuje vodeće globalne marke poput Durexa i Trojana, a godišnje može proizvesti više od pet milijardi kondoma. Također izvozi u više od 130 zemalja, prema njihovoj web stranici. Goh je rekao da uz veće troškove proizvodnje i pakiranja kondoma dolazi i do kašnjenja u dostavi.

“Vidimo puno više kondoma na brodovima koji još nisu stigli na odredište, a prijeko su potrebni”, kazao je Goh i dodao da tvrtka ima dovoljno zaliha za nekoliko mjeseci.

Budući da su cijene plina porasle od rata s Iranom, nafta i plin privukli su najveći dio pozornosti. Ekonomisti se boje da bi rastuće cijene uskoro mogle dovesti do smanjenja potrošnje, a nestašica nafte mogla bi usporiti proizvodnju. To se posebno odnosi na Aziju, koja se uvelike oslanja na bliskoistočnu naftu. No rat je također naštetio proizvodnji sirovina – nusproizvoda nafte koji se koriste za izradu plastike i drugih materijala. Među njima su silikonsko ulje i amonijak, koji su ključni sastojci u proizvodnji kondoma.

“Mnogo se govori o sirovoj nafti i utjecajima na dizel i benzin, ali sirovine i petrokemikalije također su deficitarne”, rekla je Angie Gildea, globalna voditeljica odjela za naftu i plin u KPMG-u.

Na primjer, 41 posto azijske nafte dolazi s Bliskog istoka, primijetila je Gildea. Ako zemlje koje proizvode stvari koje kupujemo – uključujući Maleziju – ne mogu pristupiti sirovinama, moraju podići cijene kako bi to kompenzirale, prenosi CNN.

No sirovine nisu jedini problem. Neke zemlje, uključujući Mjanmar i Kambodžu, započele su s ograničavanjem potrošnje goriva. Neke škole u jugoistočnoj Aziji, uključujući u Vijetnamu, izdale su naredbe učenicima da ostanu kod kuće jer je putovanje u školu postalo preskupo za njih.

Analitičari strahuju da to također šteti sposobnosti tvorničkih radnika da dođu do proizvodnih pogona, što potencijalno usporava proizvodnju ključnih proizvoda namijenjenih isporuci u inozemstvo.