Zagrebački javni prijevoz uvodi u promet prvi električni autobus

Ovih dana će oko zagrebačkog jarunskog jezera prometovati prvi električni autobus i to na liniji 113 koja inače vozi između Ljubljanice i Jaruna. Radi se o investiciji od 450.000 eura bez PDV-a koja je financirana iz gradskog proračuna.

Ovaj prvi autobus može prevesti do 68 putnika, ima elektromotor snage 210 kWh s baterijom dosega od oko 310 kilometara. Kako je Grad Zagreb planirao ove godine uvesti u promet četiri električna autobusa ovo je prvi u nizu, a ostala tri se očekuju uskoro. Najvjerojatnije, drugi električni autobus će biti stavljen u pogon već tijekom travnja, a preostala dva do ljeta.

Ovo je tek početak kako najavljuju iz Grada, uz korištenje EU fondova, nabavit će se još 60-tak električnih autobusa tijekom sljedećih godina. Prvim električnim autobusom su se svečano i probno provozali gradonačelnik Tomislav Tomašević i proslavljeni zlatni olimpijac Martin Sinković.

Što su poručili građanima probni putnici?

“Ovaj električni bus možemo nazvati prvom lastom u budućoj floti ZET-a, pred kojim je period ubrzane dekarbonizacije u kojem ćemo zamijeniti vozila na fosilna goriva onima na struju. Cilj nam je u sljedećih 10 godina javni prijevoz u potpunosti elektrificirati, što donosi bolju kvalitetu zraka uz nisku razinu buke” istaknuo je Tomašević.

“Pozivam sve građane da isprobaju električni bus, a sve one koji kao i ja imaju završenu školu za vozača, pozivam i da se pridruže velikom timu vozača ZET-a koji su svakodnevno na usluzi građanima” rekao je Sinković.

S obzirom na veći broj otvorenih radnim mjesta za vozače prijave se zaprimaju na adresu ZET-a u Ozaljskoj ulici.

Je li to važan korak u dekarbonizaciji i ispunjenju EU planova?

EU ima ambiciozne planove za smanjenje emisija i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. EU ulaže u zelene tehnologije, obnovljive izvore energije i energetski učinkovite projekte kroz fondove poput NextGenerationEU i programa Horizon Europe.

Glavni ciljevi EU-a za dekarbonizaciju uključuju sljedeće:
1. Europski zeleni plan (European Green Deal) – strategija za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
2. Smanjenje emisija za 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine („Fit for 55“ paket).
3. Uvođenje ETS (Sustava trgovanja emisijama) – proširenje na nove sektore poput pomorskog prijevoza i zgradarstva.
4. Plan zabrane prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem do 2035. – poticanje prelaska na električna vozila.
5. Povećanje obnovljivih izvora energije – cilj je 42,5% obnovljive energije u ukupnoj potrošnji do 2030.
6. Ugljična granična pristojba (CBAM) – mehanizam kojim se uvoznicima iz trećih zemalja naplaćuje emisija CO₂

Koje su točno EU mjere planirane u sektoru zgradarstva?

Zgradarstvo je sektor koji obuhvaća izgradnju, korištenje i održavanje zgrada, uključujući stambene, poslovne i industrijske objekte. U kontekstu dekarbonizacije, zgradarstvo je ključno jer zgrade troše oko 40% energije i odgovorne su za 36% emisija CO₂ u EU.

Kako bi smanjila emisije u ovom sektoru, EU provodi nekoliko ključnih mjera:
-Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) – cilja na renovaciju i smanjenje potrošnje energije u postojećim zgradama.
-Uvođenje obveza energetske obnove – do 2030. planira se obnoviti 15% najmanje učinkovitih zgrada.
-Nulte emisije za nove zgrade od 2030. – sve nove zgrade morat će imati gotovo nultu potrošnju energije.
– Sustav trgovanja emisijama (ETS 2) – uvodi se i za sektor grijanja u zgradama kako bi se smanjila uporaba fosilnih goriva.
– Poticanje toplinskih pumpi i obnovljivih izvora energije – smanjenje korištenja plina i ugljena za grijanje.

Kakvo je stanje s drugim članicama EU vezano za korištenje električnih autobusa?

Emisije stakleničkih plinova prema načinu prijevoza
MtCO₂e 2024

Prema analizama UNFCCC-a automobili, kamioni, kombiji i autobusi čine gotovo tri četvrtine emisija stakleničkih plinova u prometu. Avioni i brodovi odgovorni su za četvrtinu.

Cilj Europske unije je da do 2027. godine gradski autobusi dosegnu nultu stopu emisije. Trenutno su vodeće članice EU-a, koje značajno prednjače u broju gradskih autobusa na električni pogon Finska, Norveška i Danska, dok Nizozemska uz prednost s električnim autobusima prednjači i s autobusima na vodikove gorive ćelije. Tako da su u 2024. godini, prema izvješću Transport & Environment organizacije 49 posto svih novih gradskih autobusa u Europskoj uniji u 2024. bilo je s nultom emisijom.

Na žalost, Hrvatska je zadnja na popisu Europskih zemalja sa stopom električnih gradskih autobusa, ali se nadamo da će se to uskoro promijeniti s uvoženjem ovih novih električnih autobusa u gradski prijevoz, što će i stanovnicima omogućiti čišći zrak i tiše ulice.