Zagrebačka burza vidi koristi u integraciji tržišta kapitala Europske unije

Razgovori o europskoj uniji tržišta kapitala traju već dulje vrijeme, no u zadnjih godinu ili dvije posebno su se intenzivirali kako jača svijest da Europska unija (EU) zaostaje u konkurentnosti na globalnoj razini na više polja, pa tako i u privlačnosti za ulagače na financijskom tržištu uslijed njegove fragmentiranosti.

Bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i bivši talijanski premijer Enrico Letta u prošlogodišnjim su izvješćima istaknuli da je snažnija integracija tržišta kapitala ključna za EU, a jednako razmišlja i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Ideja je da se unijom tržišta kapitala povežu nacionalna kako bi nastalo veliko, jedinstveno i diverzificirano tržište kapitala koje bi tvrtkama omogućilo, bez obzira gdje se u EU nalaze, mogućnost da dođu do novca ne samo putem banaka, navodi se u analizi stručnjaka think-tanka Centar Jacques Delors, sa sjedištem u Berlinu, Sebastiana Macka i Johannesa Lindnera.

Također, institucionalni investitori i građani bi trebali imati mogućnost jeftinog i sigurnog investiranja preko nacionalnih granica.

“Integrirano financijsko tržište bi trebalo privući i inozemne investitore. Prekograničnom razmjenom kapitala investicijski rizici bi bili šire podijeljeni što bi stabiliziralo financijski sustav. U tu svrhu glavni igrači na tom tržištu morali bi biti podvrgnuti standardiziranim pravilima i nadzoru”, ističe se u analizi.

No, stvarnost je drugačija. U velikoj mjeri tržišta kapitala funkcioniraju u okvirima nacionalnih granica i uvjeti financiranja značajno se razlikuju među zemljama članicama EU-a.

Posljedica je da privatni investitori uglavnom ulažu unutar granica svoje zemlje, a institucionalni preferiraju tržišta izvan Europe gdje su prinosi veći.

To se jako dobro vidi u suprotnosti s američkim tržištem kapitala koje je dvostruko veće i gdje tvrtke u 75 posto slučajeva traže financiranje na tržištu kapitala. U EU je omjer obrnut jer se otprilike isti postotak financira putem bankovnih kredita, a tek četvrtina na tržištu kapitala.

Ono što je, naravno, pitanje je kako bi u okviru unije tržišta kapitala prošla mala financijska tržišta kakvo je hrvatsko. Za ocjenu smo pitali predsjednicu uprave Zagrebačke burze Ivanu Gažić.

Zanimalo nas je kako ona vidi težnju za dubljim integriranjem europskih tržišta kapitala, odnosno koje bi bile prednosti te ideje ili eventualne manjkavosti iz perspektive Zagreba.

“Kapital uvijek teži jednostavnijem putu, a investitori cijene ekonomičnost investicijskih procesa, odnosno pozdravljaju sve što je bolje, brže, efikasnije i jeftinije. Europske burze međusobno su povezane kroz različite tehničke, regulatorne i tržišne inicijative, kao i kroz partnerstva i fuzije. Sve to omogućuje veću likvidnost, bolje tržišne uvjete i lakši pristup investitorima iz drugih zemalja, a u skladu je s inicijativom unije tržišta kapitala EU-a kojoj je cilj stvaranje jedinstvenog, integriranog i učinkovitog tržišta kapitala u EU s većom uključenošću lokalnih investitora. Povezivanje burzi može donijeti značajne koristi u smislu efikasnosti i lakšeg pristupa tržištima, ali otvara i praktične izazove u smislu tehničke infrastrukture i regulatornih pitanja”, smatra Gažić.

Zagrebačka burza ima već iskustva s raznim oblicima suradnje.

“Kroz godine temeljem sporazuma o suradnji formalizirali smo razne oblike kooperacije s brojnim regionalnim burzama, u skladu s tržišnim momentima i razvojnim potrebama. Zadnji u nizu je sporazum potpisan u studenom 2024. s predstavnicima burzi iz Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Slovenije, Poljske i Sjeverne Makedonije. Cilj je razmatranje pojednostavljivanja sustava međugraničnog trgovanja te veća međugranična aktivnost investitora. Potencijala za to svakako ima, što je vidljivo u rezultatima listanja ETF-ova veznih uz lokalne indekse na burzama u Zagrebu, Ljubljani i Bukureštu. Zagrebačka burza još 2015. prepoznala je potencijal regionalne povezanosti, kroz kupnju Ljubljanske burze čiji smo 100-postotni vlasnici, a od 2019. i s Makedonskom burzom gdje smo s gotovo 30 posto najveći pojedinačni dioničar. S tim burzama godinama izvrsno surađujemo i osim ekonomske dobrobiti ostvarujemo određene sinergijske efekte u vidu pružanja IT usluga, razmjene znanja i iskustava te razmjene usluga i ekonomizacije u smislu zajedničkog nastupa prema investitorima i drugim dionicima tržišta kapitala, promoviramo naša tržišta kroz investicijske konferencije i slično”, navodi Gažić.

Po njezinoj ocjeni, najveća korist od dubljih integracija bila bi vidljiva u povećanju broja novih izdanja te likvidnosti.

“Od toga će koristi svakako imati kompanije i investitori. Povezivanje tržišta kapitala omogućuje veće potencijalno tržište za sve financijske institucije što može smanjiti troškove za investitore i poduzeća. Poduzeća, posebno mala i srednja, mogu lakše prikupljati sredstva, a investitori mogu bolje diverzificirati svoje portfelje jer imaju pristup širem spektru financijskih instrumenata i tržišta. Integracija tržišta jača njihovu stabilnost kroz bolju raspodjelu kapitala i smanjenje rizika koncentracije na pojedinačne nacionalne ekonomije”, ustvrdila je predsjednica uprave Zagrebačke burze.

Pritom ipak napominje da različitost regulative na nacionalnim razinama predstavlja ozbiljan izazov.

“Unija tržišta kapitala nastoji harmonizirati financijsku regulativu među državama članicama, međutim u praksi izvršene su lokalizacije propisa koje uzrokuju različite tretmane za izdavatelje i investitore u različitim članicama Europske Unije. Ovo vidimo kao jednu od najvećih prepreka dubljim integracijama. Jedno od vrlo izazovnih područja jest i namira, odnosno povezivanje depozitorija, tako da je u tim procesima važna suradnja svih dijelova sustava”, kazala je Gažić.

Stručnjaci Centra Jacques Delors poručuju da dok god europski financijski sektor ne omogućava inovativnim tvrtkama dovoljnu dostupnost kapitala za rast, Europa će gubiti globalnu utrku u transformacijskim tehnologijama.

“Jaki su argumenti za provedbu projekta unije tržišta kapitala pokrenutog prije desetak godina. No, neće tek izjave ili deregulacija riješiti stvar. Harmonizacija je ključna za stvaranje dubljeg i integriranijeg europskog tržišta kapitala bez obzira što je za to potrebno vrijeme”, zaključuju u analizi Centra Jacques Delors.