Za napredak Hrvatske treba ulagati u prometnu infrastrukturu, posebno u željeznice

Ulaskom u Schengen i otvaranjem dva nova koridora TEN-T prema Rijeci, Splitu i Zadru došlo je do toga da možemo postati veliki logistički centar između Europe i Azije i to je značajan potencijal, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na konferenciji Dan logistike i transporta, koja je održana u Zagrebu.

“Otvaraju se veliki logistički centri i potencijali su značajni, smanjuju se cijene, kraći su rokovi isporuke, a sam Zagreb i okolica imaju oko 270.000 četvornih metara logističkih centara. U Hrvatskoj se općenito udvostručio broj logističkih centara u zadnjih par godina. Mislim da će u narednih 10 godina taj potencijal doći do svog maksimuma. Ne možemo očekivati da će se promjena dogoditi za godinu ili dvije, ali možemo očekivati veliki razvoj logistike”, istaknula je Čagalj.

Cilj konferencije bio je prikazati značajan razvoj i utjecaj prijevoza i logistike na cijeli gospodarski sustav. Procjenjuje se kako će velika ulaganja gotovo udvostručiti skladišne i logističke kapacitete Hrvatske u sljedećih nekoliko godina. Na konferenciji su sudjelovali i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped Petar Šimić.

“Smatram da su logistika i transport bitne i aktualne teme. Ova konferencija je dobra prilika da rezimiramo sve ono što se danas događa u izgradnji i poboljšanju prometne infrastrukture. Imamo velike potencijale i naša prometna infrastruktura daje mogućnost da se i logistički razvijamo, a u sljedećih 10 godina ćemo najviše ulagati u željeznice. Mislim da uvijek treba naglasiti i posljednju odluku gdje je Hrvatska izmjenom TEN-T uredbe došla na još dodatna dva europska koridora, što je jako dobro jer nam otvara mogućnost za razvoj naših luka, a paralelno s time i za jačanje željezničke infrastrukture, koju u posljednje vrijeme iz objektivnih razloga nismo mogli graditi. No sada, uz pomoć EU fondova i kreditnih zaduženja, gradimo i obnavljamo željezničku infrastrukturu”, kazao je ministar Butković.

“Prije nekoliko dana smo bili u obilasku jednog od najvećih infrastrukturnih prometnih projekata u Hrvatskoj danas, a to je izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge, i rekonstrukcija postojećeg, na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica s Mađarskom. Radovi idu dobro, a projekt je vrijedan 350 milijuna eura”, dodao je.

Istaknuo je da se trenutačno dosta ulaže u željeznički promet i da se za to koriste sredstva EU fondova, ali i da su dobili zajam Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura za sve lokalne regionalne pruge.

“U sljedećih deset godina će biti oko šest milijardi eura ulaganja u željeznicu koja će onda, realizacijom tog investicijskog ciklusa, biti na onoj razini koja nama kao državi treba”, rekao je ministar.

I Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped, prokomentirao je logistiku i transport u Hrvatskoj.

“Nalazimo se na početku najuzbudljivijeg razdoblja za logistiku i transport u povijesti Hrvatske. Napokon se ostvaruju velika infrastrukturna ulaganja na koja mi kao privatni poduzetnici nismo mogli utjecati. Radi se o ulaganjima koja su stvar političke odluke i koja su financirana iz EU fondova. Tu su novi kontejnerski terminali, ali i željeznička infrastruktura te sam ulazak u Schengen, koji dobro utječe na logistiku u Hrvatskoj. Sve se dogodilo odjednom i ova godina je postala prijelomna godina u kojoj počinje desetljeće odličnog razdoblja za logistiku”, smatra Šimić.

Ipak, istaknuo je jedan problem s kojim bi se mogli suočiti u trenutku kada novi terminal bude gotov sljedeće godine jer željeznička infrastruktura neće biti gotova budući da se izgrađuje u dionicama.

“Dio od mađarske granice preko Križevaca ide dobrim tempom, ali najkritičniji dio od Zagreba do Rijeke, koji je najkompliciraniji i najskuplji, tu još uvijek ne znamo kada će cijela priča biti gotova. Nadam se da će biti u rokovima koje je HŽ Infrastruktura najavila. U jednom razdoblju ćemo imati velika uska grla na samoj željeznici. Zato sva udruženja u sektoru prometa HGK predlažu da se u tom razdoblju prioritizira teretni promet u odnosu na putnički na trasi između Zagreba i Rijeke te da se uvedu kompenzacijske mjere za putnike”, rekao je Šimić.

Pozvao je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH te ostale nadležne institucije da porazgovaraju o svim mogućim izazovima i da se ti problemi riješe dok se još nisu povećali. Dodao je i da se, što se tiče logistike, na Hrvatsku najviše oslanjaju države iz našeg okruženja.

“Ako govorimo o multimodalnom transportu, Rijeka je već danas glavna, ne samo za Hrvatsku nego i za Srbiju. Oko 35 udjela u prometu otpada na Srbiju, a otprilike je isto toliko i na Hrvatsku, nešto na BiH i manji dio na Mađarsku. Ono što mi želimo, s novim terminalom u Rijeci, i čemu se svi nadamo je da će se otvoriti nova tržišta prema Austriji, Češkoj i Slovačkoj, odnosno prema bogatijem dijelu centralne Europe”, kazao je.