Za napojnice potrošeno 33 milijuna eura – najviše nagrađujemo u kolovozu

U standardnom hrvatskom jeziku poznata kao napojnica, u narodu kao tringeld, manča, tip, dobro je ukorijenjena u navikama plaćanja bilo gotovinom ili karticama, barem ako je suditi prema podacima Porezne uprave.

Taj običaj ostavljanja nagrade za dobro obavljenu uslugu očito je široko prihvaćen i među našim gostima jer iznosi ostavljeni za napojnice u turističkoj sezoni višestruko rastu.

Samo za napojnice u srpnju je otišlo 7.285.090 eura, a u kolovozu još više – ostavili smo 7.729.622 eura za nagradu. Iznosi u siječnju daleko su niži – tek 110.453 eura u jednom mjesecu.

No, iako brojke izgledaju impozantno, kada se to podjeli s brojem računa s napojnicama – prosječna nagrada iznosi malo više od četiri eura, dok je u siječnju tek nešto više od eura.

Tijekom 2024. ostavili smo na napojnice gotovo 33 milijuna eura (32.876.936 eura).

Najviše u ukupnom iznosu ostavljeno je u djelatnosti restorana i usluživanju hrane – više od 18 milijuna eura (18.499.064 eura). Prosječni iznos u ovoj djelatnosti nešto je manji od pet eura po računu.

Prema “težini” slijedi djelatnost pripreme i usluživanja pića s 8,6 miliona eura napojnica, pa hoteli (2,7 miliona eura), dok taksi služba i frizerski saloni bilježe skromnih dvjestotinjak tisuća eura napojnica kroz godinu.

Napomenimo da su napojnice dio praćenja potrošnje otkako je 2024. Porezna uprava uvela obvezu njezina iskazivanja na računima putem fiskalnih blagajni, bilo da se računi plaćaju gotovinom ili karticama. Neoporeziv iznos po osobi je 3.360 eura, a primi li netko iznos napojnica u jednoj godini veći od tog iznosa, to će se oporezivati po stopi od 20 posto.

Raspodjela primljenih napojnica ne uređuje se poreznim propisima već se ona dogovara između poslodavca i posloprimca, odnosno najčešće dokumentom kojim se uređuju odnosi i pravila u poslovanju.

Iz Porezne uprave izvijestili su i da su analizom rizika 98.350 obveznika fiskalizacije utvrdili 6.355 najrizičnijih obveznika, kod kojih je u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2025. godine proveli nadzor fiskalizacije. Nepravilnosti su utvrđene u 4.558 nadzora, odnosno u 72 posto postupaka.

Utvrđene nepravilnosti se najčešće odnose na: neizdavanje, odnosno nefiskaliziranje računa i neevidentiranje cjelokupnog prometa, nepotpune i netočne podatke o poslovnim prostorima, nefiskaliziranje izdanih računa u zakonskom roku i drugo.

Uručena su 2.403 prekršajna naloga i izrečene su novčane kazne u iznosu od 3.311.665 eura. 

U provedenim postupcima poreznog nadzora u navedenom razdoblju podneseno je 89 kaznenih prijava koje se odnose na 148 osoba i 152 kaznena djela.

Tijekom turističke sezone u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2025. godine obavljane su pojačane nadzorne aktivnosti na cijelom području Republike Hrvatske, i to s posebnim naglaskom na jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba.

U okviru pojačanih nadzornih aktivnosti obavljani su postupci praćenja izdavanja računa i evidentiranja prometa (snimanje prometa), kao i postupci nadzora fiskalizacije.

U navedenom razdoblju ovlašteni službenici Porezne uprave obavili su 2.655  nadzora fiskalizacije i uručili 2.507 zapisnika. Nepravilnosti su utvrđene u 1.861  nadzoru, odnosno u 74 posto postupaka. Obavljeno je i 1.222  postupaka snimanja prometa.

U tijeku je analiza podataka o provedenim postupcima ovogodišnje turističke sezone temeljem koje će se planirati daljnje nadzorne aktivnosti, izvijestili su iz Porezne uprave.