Europska komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača u 23 zemlje članice te s Islanda i iz Norveške objavili su rezultate provjere popusta tijekom online prodaje prigodom Crnog petka i Cyber ponedjeljka protekle godine, a nalaz pokazuje da je čak 30 posto popusta bilo neispravno.
U analizu je bila uključena i Hrvatska. Od članica EU-a nisu bile uključene samo Poljska, Nizozemska, Finska i Slovačka.
Ti pregledi se redovno obavljaju i koordinira ih Europska komisija, a cilj im je utvrditi jesu li trgovačke cjenovne prakse vezane za popuste tijekom glavnih prodajno-promidžbenih akcija u skladu s europskim zakonom o zaštiti potrošača.
Tijela za zaštitu potrošača provjerila su 314 online trgovaca i uvidjela da je u 30 posto slučajeva oglašeni popust bio u neskladu sa zakonom. Naime, direktiva o označavanju cijena, koja se odnosi na slučajeve kada se oglašavaju popusti, navodi da referentna cijena mora biti najniža cijena primijenjena u proteklih 30 dana.
U analizi su utvrđene i neke druge neispravne prodajne taktike koje mogu utjecati na odluke o kupnji.
Tako su u 36 posto slučajeva prodavatelji pokušali dodati opcionalni predmet u potrošačku košaricu, a od toga u čak 40 posto slučajeva nije jasno zatražena suglasnost kupca.
Usporedne cijene prikazalo je 34 posto prodavateja, ali među njima šest od 10 nije razvidno objasnilo referencu za usporedbu.
U 18 posto slučajeva prodavatelji su koristili tehnike pritiska kao što su tvrdnja da proizvod nestaje iz ponude ili vremensko odbrojavanje. U više od 50 posto slučajeva taj pritisak nije odgovarao stvarnom stanju stvari s proizvodom.
U 10 posto slučajeva prodavatelji su postupno dodavali naknade tijekom postupka kupnje, kao što su naknade za pošiljku ili uslugu.
Prema europskom zakonu o zaštiti potrošača, dodavanje predmeta bez suglasnosti kupca, iznošenje cijena na zavaravajući način, lažna tvrdnja da proizvoda ostaje sve manje u ponudi ili skrivanje dodatnih naknada do završetka procesa kupnje su nezakonite trgovačke prakse. Nakon ove revizije nacionalna tijela za zaštitu potrošača mogu djelovati protiv prodavatelja koji su u tim prekršajima uhvaćeni.
Pročitajte još:
Potrošači koji imaju problema s trgovcem imaju mogućnost traženja povrata novca, a ako to nije izvedivo u izravnom kontaktu s prodavateljem mogu tražiti pomoć Europske mreže potrošačkih centara, pribjeći postupku izvansudskog rješavanja spora ili pokrenuti sudsku tužbu.
Inače, Hrvati su za Crni petak u 2025. potrošili oko 107 milijuna eura što je bilo oko šest milijuna eura više no u godini ranije. To je bilo otprilike na razini onoga što je predviđala Hrvatska gospodarska komora koja je očekivanje postavila na 108 milijuna eura.
