Globalna trgovina robom i uslugama na putu je da prvi put premaši 35 bilijuna dolara u 2025. godini, prema najnovijem izvješću Organizacije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) za ovu godinu.
Novi podaci potvrđuju da se trgovina nastavila širiti tijekom druge polovice 2025. godine unatoč geopolitičkim napetostima, višim troškovima i neujednačenoj globalnoj potražnji, što je usporilo zamah rasta.
Između srpnja i rujna, globalna trgovina porasla je za 2,5 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Roba je porasla za gotovo dva posto, a usluge za četiri posto.
Očekuje se da će se rast nastaviti i u posljednjem tromjesečju godine, iako sporijim tempom: 0,5 posto za robu i dva posto za usluge.
Ako se projekcije ostvare, roba bi ovogodišnjem ukupnom iznosu dodala oko 1,5 bilijuna dolara, a usluge 750 milijardi dolara, što je u skladu s ukupnim godišnjim porastom od 7 posto.
Dolazi do ključne promjene u cijenama. Nakon dva tromjesečja u kojima su vrijednosti trgovine rasle dijelom zbog poskupljenja robe, sada se očekuje pad cijena. Kao rezultat toga, porast globalne trgovine krajem 2025. dolazi od većih količina, a ne od povećanja cijena. To ukazuje na stabilnu potražnju čak i dok inflacija slabi.
Istočna Azija zabilježila je najsnažniji rast izvoza u protekloj godini (9 posto), potpomognut porastom intraregionalne trgovine od 10 posto. Afrika je također ostvarila snažne rezultate, s uvozom većim od 10 posto i izvozom od 6 posto.
Trgovina jug-jug porasla je za oko 8 posto, što odražava produbljivanje gospodarskih veza među zemljama u razvoju.
Među pojedinačnim gospodarstvima, Kina i Republika Koreja istaknule su se u istočnoj Aziji, dok su Brazil i Južna Afrika bili ključni pokretači u Južnoj Americi i Africi. Indija i Kina također su zabilježile jedan od najsnažnijih rasta izvoza usluga, što naglašava rastuću važnost gospodarstava u nastajanju u globalnoj trgovini.
Pročitajte još:
Proizvodnja je porasla za 10 posto tijekom godine, predvođena elektronikom (14 posto), povezanom s potražnjom vezanom uz umjetnu inteligenciju. Poljoprivreda se u trećem tromjesečju naglo proširila, a izvoz žitarica te voća i povrća porastao je za 11 posto. Trgovina automobilima pala je za četiri posto, dok je trgovina fosilnim gorivima pala usred nižih cijena.
Izvješće je naglasilo rastući trend friendshoringa i nearshoringa; pomicanja trgovine prema politički usklađenim ili geografski bližim partnerima, što mijenja globalne trgovinske obrasce. Gledajući unaprijed, UNCTAD predviđa slabiji rast u 2026. godini, navodeći sporiju globalnu aktivnost, rastući dug, veće troškove trgovine i trajnu neizvjesnost.
