Von der Leyen: Zajam Ukrajini od 35 milijardi eura koristeći rusku zamrznutu imovinu

Europska unija izdvojit će do 35 milijardi eura zajma za potporu ukrajinskom gospodarstvu i vojsci, najavila je predsjednica Europske komisje, Ursula von der Leyen tijekom posjeta Kijevu, obećavajući maksimalnu fleksibilnost u načinu na koji će im biti dozvoljeno trošiti taj novac.

“Rusija nastavlja napadati vašu civilnu energetsku infrastrukturu kako bi pokušala baciti vašu zemlju u mrak. Europska unija je ovdje da vam pomogne da zadržite svjetla, da zagrijete svoje ljude jer je zima pred vratima i da održite svoje gospodarstvo dok se borite za preživljavanje”, rekla je predsjednica Europske komisije.

Prije svog posjeta Kijevu, von der Leyen je najavila i paket pomoći od 160 milijuna eura za Ukrajinu, sa 100 milijuna eura potpomognutih zamrznutom imovinom Rusije za popravak elektrana i jačanje obnovljivih izvora energije, nudeći 2,5 gigavata kapaciteta.

No, zajam je dio plana prema kojem su saveznici G7 obećali dati iznos od 45,41 milijardu eura na summitu u lipnju, a planiraju koristiti rusku imobiliziranu imovinu kao kolateral.

Prvotna ideja bila je da EU i SAD doprinesu s po 20 milijardi dolara odnosno 18,164 milijarde eura, dok bi Kanada, UK i Japan izdvojili preostala sredstva. Ali je inicijativa G7 zaustavljena zbog tehničkih pregovora između dužnosnika EU-a i SAD-a.

Budući da se sankcije EU-a na imovinu moraju jednoglasno obnoviti svakih šest mjeseci, prenosi Euronews, Bijela kuća strahuje da bi Mađarska, država članica koja je najviše prijateljski nastrojena prema Rusiji, mogla upotrijebiti svoj veto, odmrznuti novac i prouzročiti propast cijelog zajma. To bi ostavilo Zapadne saveznike da sve plate iz svojih nacionalnih proračuna.

Prošlog je tjedna Komisija državama članicama predstavila tri opcije za osiguranje dugoročne predvidljivosti sankcija, s razdobljima obnove u rasponu od 36 mjeseci do pet godina. Ali nekoliko dana kasnije, Mađarska je jasno dala do znanja da neće nastaviti s planom do američkih predsjedničkih izbora 5. studenog.

Nedostatak konsenzusa otežava Bruxellesu da Washingtonu pruži pravna jamstva koja su mu potrebna. Zbog financijskih rizika, američki Kongres bi morao odobriti dodatna sredstva, što se vjerojatno neće dogoditi. S obzirom na to da situacija u Ukrajini postaje sve lošija i da raste strah od moguće humanitarne krize tijekom zime, Komisija je ubrzala proces i povećala svoje sudjelovanje na 35 milijardi eura u pokušaju da ublaži zabrinutost SAD-a.

To znači da će ostali saveznici G7 morati uložiti samo 10 milijardi eura kako bi ispunili obećanje od 45 milijardi eura objavljeno u lipnju.

Prijedlog Ursule von der Leyen počiva na kvalificiranoj većini država članica, što znači da veto Mađarske ne bi trebao biti prijetnja a u odobravanje zajma uključit će se i Europski parlament.