Von der Leyen: Uvest ćemo poreze američkim tvrtkama kao odgovor na Trumpove carine

Europska unija (EU) je spremna upotrijebiti svoje najjače oružje u trgovinskom ratu i može nametnuti pristojbe na američke digitalne tvrtke ako pregovori s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom da se okonča carinski sukob ne uspiju, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U razgovoru za Financial Times je istaknula da će EU tražiti “potpuno uravnotežen” sporazum s Washingtonom tijekom stanke od 90 dana koju je sada odredio Trump prije primjene nedavno uvedenih dodatnih recipročnih carinskih stopa.

Mogući nameti koji bi ciljali tehnološke tvrtke, uključujući porez na prihode od digitalnog oglašavanja, snažno bi pogodili kompanije kao što su Meta ili Google.

Irska je jedan od primjera kako američke tehnološke tvrtke uspješno koriste EU za svoje poslovanje zbog čega irska vlada pokazuje ponajveću zabrinutost oko mogućih nameta na američke usluge.

Samo u 2023. 167 američkih tvrtki je otvorilo urede u Irskoj, navodi američki Observer.

Irski korporativni porez je jedan od najnižih u EU i iznosi 12,5 posto što je bitno niže nego američkih 21 posto.

“Google i druge tehnološke tvrtke su ovdje zbog jednog razloga, a to su porezi”, rekao je za Observer Googleov financijski analitičar iz Dublina.

Apple navodi iz računovodstvenih razloga da su mobilni telefoni iPhone izvezeni iz Irske iako su zapravo dizajnirani u SAD-u i izrađeni prvenstveno u Aziji. Tako je, primjerice, na prodaju iPhonea otpadala četvrtina irskog gospodarskog rasta u 2018. premda je to u samu državu donijelo malo gotovine. Irski porezni institut navodi da 85 posto irskog izvoza dolazi od stranih tvrtki.  

Jedna studija Međunarodnog monetarnog fonda napominje da su dvije trećine investicija u Irsku fantomske, odnosno prolaze kroz fiktivna trgovačka društva koja ne pridonose domaćem gospodarstvu.

Von der Leyen napominje da Bruxelles radi na širokoj paleti uzvratnih mjera ako se pregovori sa SAD-om ne pokažu zadovoljavajućima. Za razliku od robne razmjene, SAD ima trgovinski višak u razmjeni uslugama s EU-om.

Objasnila je da se namet na prihode od oglašavanja u digitalnim uslugama može odrediti za cijelo tržište EU-a za razliku od poreza na digitalnu prodaju kojega nameću zemlje članice.

Ona zaključuje da je ovo prekretnica u odnosima EU-a i SAD-a te da je sad vidljiv trošak kaosa kao i da će troškovi neizvjesnosti s kojom se svi suočavaju biti visoki.

Navodeći želju za pregovorima, Europska komisija je također privremeno odgodila nametanje uzvratnih carina kao odgovor za američke carine na čelik i aluminij. Riječ je o carinama na američki  uvoz vrijedan 21 milijardu dolara, a uključuje raznoliku robu, od peradi i narančinog soka do jahti.

Predsjednica Europske komisije je javno ponudila dogovor o nultim carinama, no u Washingtonu se žale da EU ima necarinske trgovinske barijere kao što su porez na dodanu vrijednost (PDV) i zahtjeve oko zadovoljanja standarda za uvezene proizvode.

Von der Leyen je rekla da je otvorena za razgovore o ujednačavanju američkih i europskih standarda, no i dodala kako misli da bi to proizvelo ograničen rezultat.

“Mislim da je vrijedno pogledati kako možemo ujednačiti naše norme i standarde radi olakšavanja poslovanja. Za to sam otvorena. No, ne treba očekivati previše jer često različiti standardi proizlaze iz razlika u načinu života i kulturi”, poručila je Von der Leyen.

Odbacila je mogućnost da se pregovara o europskoj regulativi za digitalni sadržaj i njegov tržišni utjecaj koju Trumpova administracija vidi kao svojevrsni porez na američke tehnološke tvrtke, kao i o PDV-u koji je ekvivalent američkom porezu na promet u maloprodaji.

“To nije dio paketa za pregovore jer su to naše suverene odluke”, kaže Von der Leyen.

Propadnu li pregovori, EU će automatski aktivirati već pripremljen prvi krug uzvratnih carinskih mjera, a kao dodatak bi daljnje protumjere mogle ciljati veliki američki višak u razmjeni usluga.

“Američke tvrtke koje nude usluge ostvaruju dobar posao na tržištu EU-a. Velika količina usluga, čak 80 posto, dolazi iz SAD-a. Stoga ponavljam, želimo rješenje kroz pregovore koje će biti najbolje za sve nas”, istaknula je.

Drugo područje koje EU može ciljati je namet na izvoz metalnog otpada u SAD jer je velika potražnja tamošnjih čeličana za dobavom materijala iz Europe.

Čelnica Europske komisije je rekla i da EU neće tolerirati preusmjeravanje kineske robe s američkog na europsko tržište što je i napomenula u ovotjednom razgovoru s kineskim premijerom Li Qiangom.

On je, po njezinim riječima, odgovorio da ne postoji takav rizik jer Kina nastoji povećati domaću potrošnju.

Von der Leyen je najavila intenziviranje trgovinskih pregovora sa zemljama kao što su Malezija, Tajland, Filipini, Indonezija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

“Veliki je interes među svjetskim zemljama da s nama surađuju i da se razvija slobodna trgovina koja će se natjecati kvalitetom, a ne carinama”, ustvrdila je.

Ona se složila sa stajalištem SAD-a da pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) nisu osigurala pravičnu tržišnu utakmicu jer Kina subvencionira dio svoje proizvodnje za globalno tržište.

“Trgovinski rat je potaknuo rasprave i razmišljanje o tome kako modernizirati, reformirati i stabilizirati WTO. Naglasak mora biti na modernizaciji i reformi. Ono što hoću reći je da se ne smije propustiti prilika koju nudi ozbiljna kriza”, navodi Von der Leyen.

.