Trgovanje mađarskom forintom, dugo vremena jednoj od nišnih valuta na deviznim tržištima ekonomija u razvoju, ove godine se više nego udvostručilo nakon povratka na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenja njegovih povijesno visokih carina na gotovo sav uvoz.
Do takvog skoka u volumenu trgovine nije došlo bez razloga, kažu trgovci, analitičari i hedge fondovi koji se sudjeluju na globalnom tržištu valuta (FX) na kojem se dnevno obrće gotovo 10.000 milijardi dolara.
Zbog Trumpovih trgovinskih ratova i slabljenja dolara brojne dosad egzotične valute su u 2025. zabilježile velike dobitke, pa je tako mađarska forinta (HUF) ojačala više od 20 posto u odnosu na dolar, ostvarivši najbolji rezultat unazad 25 godina, i postavši jednom od vodećih valuta iz gospodarstava u razvoju u protekloj godini.
I u širem smislu ovo je bila odlična godina za tržišta novca – MSCI-jev index tržišta valuta zemalja u razvoju (EM) ove godine postavio novi rekord u srpnju, te je na putu da završi godinu s rastom od 6 posto – najvećim od 2017. A trgovci, upravitelji fondova i analitičari koje je Reuters pitao za komentar kažu da očekuju nastavak tog trenda i sljedeće godine.
Te valute dobivaju na vrijednosti uslijed sve nestabilnijeg i slabijeg američkog dolara, koji potiče ulagače da dobro razmisle o svojoj izloženosti dolaru i preispitaju neće do nedavno etablirane pretpostavke o kredibilitetu dolara. Istovremeno, ulagači se klade na rast vrijednosti u zemljama u razvoju, od Južne Afrike do Mađarske, u pokušaju da diversificiraju svoju imovinu i distanciraju se od SAD-a.
“Vjerujemo da se ciklus kojeg bismo mogli opisati kao pad tržišta EM valuta, koji traje već 14 godina, konačno preokrenuo. Radi se o posljedici zaokreta u ciklusu američkog dolara, jer su dosad svi na svijetu imali velike količine američke imovine, i izbjegavali imovinu iz EM-ova,” kaže Jonny Goulden, analitičar banke JPMorgan.
Za Elinu Theodorakopoulou, koja upravlja portfeljom duga na tržištima u razvoju u kanadskoj kompaniji za financijske usluge Manulife, iznenađenje koje je priredila ova godine bila je činjenica da je velika nestabilnost vrijednosti valuta potaknuta zbivanjima u razvijenim gospodarstvima.
“Tržišta u razvoju su ove godine bila kao dobra djeca u razredu, u smislu da nisu bila pokretači volatilnosti,” kaže Theodorakopoulou. Sad se očekuje se da će nastavak američkog fragmentiranja globalne trgovine, geopolitička previranja i divergentne politike globalnih središnjih banaka i dalje djelovati na kretanje cijena.
Investitori, uključujući hedge fondove, na FX tržištu valuta zarađuju i gube novac, no za svjetske vlade rast vrijednosti njihovih valuta i veliki priljevi kapitala imaju velike gospodarske efekte – dok s jedne strane jaka valuta znači da se smanjuje privlačnost izvoznih djelatnosti, s druge strane dolazi do jačanja njihove sposobnosti zaduživanja i otplaćivanja postojećeg duga.
Rizike koji se kriju u takvim zbivanjima primjećuju mnogi. Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojem je najnovijem izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti upozorio upravo na opasnost koja prijeti s valutnih tržišta.
Gotovo polovicu cijelog globalnog deviznog prometa na valutnim tržištima obavlja se posredstvom male skupine uglavnom velikih banaka, zbog čega je tržište izloženo ako te banke u situaciji neke krize smanje svoje djelovanje, kaže MMF. Volumen trgovine valutama u posljednje tri godine porastao je za gotovo 30 posto, pokazuju podaci banke za međunarodne namire BIS iz travnja.
A 2025. godine je bila prepuna uspona i padova, u kojoj je tržišna volatilnost valuta razvijenih ekonomija dosegnula dvogodišnji maksimum u travnju prije smirivanja u drugom dijelu godine. Stabilnije okolnosti učinili su ga privlačnijim za trgovinu u kojoj ulagači posuđuju valute s niskim prinosom kako bi uložili u one s većim.
Hedge fond EDL Capital, koji upravlja iznosom od oko milijardu dolara, tako je narastao za 28 posto ove godine, uglavnom zbog skoka na početku godine i u travnju u vrijeme Trumpove najave carina. A budući da banke trgovanjem valutama tržišta u razvoju obrću kapital, one su ove godine imale značajan uzlet.
Trgovanje takvim tzv. EM valutama najvećih 25 globalnih banaka ostvarilo je oko 40 milijardi dolara prihoda u prvih devet mjeseci godine, u najboljoj godini ikad. To je bilo i više nego dvostruko u odnosu na 19 milijardi dolara koje su banke zaradile od trgovine skupinom 10 valuta razvijenih tržišta (G10) – u kojoj su sve glavne svjetske valute, od dolara do britanske funte i eura.
Pronalaženje novih prilika za zaradu u trgovanju valutama, posebice u G10 valutama, bilo je veliki izazov, kaže Samer Oweida, šef za trgovanje devizama i tržišta u razvoju u banci Morgan Stanley. Brojni analitičari prognoziraju da će se povećan interes ulagača za EM valute nastaviti kao jedan od ključnih trendova i u 2026. godini.
Također će se nastaviti i veća volatilnost svjetskih valuta, u trenutku kad više nitko ne uzima snagu i stabilnost dolara zdravo za gotovo. Međutim, slabljenje dolara koje je podigla EM valute ipak nije dovela do jačanja baš svih. Stagnacija trgovinskih i investicijskih tokova gurnula je indijski rupi (INR) na rekordno niske razine, dok su zabrinutosti oko neovisnosti središnje banke i političkih nemira naštetili indonezijskoj rupiji (IDR).
Pročitajte još:
Iako se američki dolar zasad oporavio od pada u prvoj polovici godine – kad je imao najveći pad još od ranih sedamdesetih godina, s gubitkom od gotovo 11 posto – analitičari očekuju da će izgledno snižavanje kamatnih stopa u SAD-u donijeti novo slabljenje. Trgovci za sljedeću godinu planiraju još dva snižavanja referentnih kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda.
Osim mađarske forinte, ove godine su rast imali i poljski zlot (+15,2 posto), kolumbijski peso (+14,1 posto), meksički peso (+13,1 posto), brazilski real (+12,4 posto) i južnoafrički rand (+10,7 posto).
Te zemlje uglavnom imaju kombinaciju opreznih središnjih banaka i visokih kamatnih stopa. U Brazilu su primjerice kamatne stope 15 posto – najviše u proteklih 20 godina. A imaju i lako dostupna tržišta valuta i obveznica.
