Vlada RH usvojila je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Njime se želi, kako je u uvodu sjednice Vlade RH rekao premijer Andrej Plenković, bolje i sustavnije regulirati pravni okvir ne samo zbog usklađivanja s aktima Europske unije nego i adekvatnog reagiranja na fenomen velikog dolaska stranih radnika u Hrvatsku.
A dolasci i u prošloj godini su bili impozantni – prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH od 01. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149) te trgovine (7.925).
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 132.208 dozvola, 56.898 za produljenje dozvola, te 17.423 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893).
„Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2024. godine izdan je državljanima sljedećih država: Bosna i Hercegovina – 38.100, Nepal – 35.635, Srbija – 27.988, Indija – 20.502, Filipina – 14.680, Sjeverna Makedonija – 13.855, Bangladeš – 13.630, Kosovo – 8.139, Uzbekistan – 6.959 i Egipat – 6.672“, navode iz MUP-a.
Iako Hrvatska ima najnižu stopu nezaposlenosti, premijer Plenković ističe da su potrebe hrvatskog tržišta za stranom radnom snagom i dalje velike.
„Na ovaj način popunili smo tržište rada u Hrvatskoj, posebno u sektoru graditeljstva, gdje je potreba za stranim radnicima veoma velika, pogotovo s aspekta obnove nakon potresa. Ovaj zakon uredit će status stranih radnika i njihovu zaštitu, urediće i nadzor nad radom agencija koje posluju pri njihovom zapošljavanju. Važno je da radimo distinkciju između reguliranog dolaska stranih radnika od nelegalnih dolazaka“, poručio je premijer Plenković.
A Zakon donosi, prije svega, izmjene koje se odnose na nositelje takozvane Plave karte, čije je važenje sada produljeno s 24 na 48 mjesec, kako je istakao ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović.
„Plavu kartu sada će moći dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju a vještine, isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Zadržan je uvjet da nositelj Plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj“, rekao je Božinović.
Za strane radnike iz takozvanih trećih zemalja odakle i dolazi najveći broj radnika u Hrvatsku, propisana su i nova pravila koja se odnose na smještaj te će, usvoji li Sabor novi zakon, poslodavac imati obvezu dokazivanja primjerenog smještaja za strane radnike, ako je on taj koji osigurava smještaj za radnika ili je posrednik u tom procesu. Uvodi se i obveza stranom radniku da obavijesti nadležne službe o prestanku radnog odnosa u roku od pet dana nakon što je ugovor prestao važiti, umjesto dosadašnjih 15 dana.
Propisuje se i obveza prijevoznicima koji su dovezli stranca a bez adekvatne radnih dozvola, da ga moraju i vratiti u tu zemlju o svom trošku.
„Poslodavci imaju i obvezu da daju novčano jamstvo odnosno zadužnicu državi od jedne prosječne bruto plaće za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su tražili ishodovanje dozvole, jer tako je radnik koji je došao – nelegalno u Hrvatskoj. Ova sredstva koja poslodavci daju kao garanciju koristit će se za financiranje povratka ovih radnika u svoje države“, pojasnio je ministar Božinović.
Novi su i uvjeti za ukidanje radne dozvole – ako poslodavac ne poštiva propise o sigurnosti na radu ili se nalaze na listi poslodavaca kod kojih je evidentiran neprijavljen rad ili pomoć državljanima trećih zemalja na nezakonit način. Dozvola može biti odbijena i ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj.
Konačnim prijedlogom zakona, produžava se i privremeni boravak osobama koje su na liječenju u Hrvatskoj, uz mišljenje liječnika. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je u zakon ugradilo i obvezu poslodavcima koji se odnose na ograničenja broja dozvola za strane radnike.
Također je propisano i da pravna osoba, da bi zaposlila strane radnike, mora imati minimalni promet u posljednjih šest mjeseci od 10.000 eura a obrtnici odnosno 15.000 eura.
Za jednostavna, pomoćna deficitarna zanimanja neće biti više potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju. Propisano je i da plaća stranog radnika ne smije biti niža od plaće koju primaju domaći radnici.
Uvodi se i nova svrha privremenog boravka – za hrvatske iseljenike iz trećih zemalja u svrhu useljavanja i povratka za hrvatske iseljenike i njihove potomke kao i članove njihovih obitelji koji su državljani trećih zemalja. Ova dozvola će se izdavati na dvije godine.
„Stalni boravak državljanin treće zemlje koji je pripadnik hrvatskog naroda može se izdati uz potvrdu ministarstva demografije i useljeništva, uz uvjet da je osoba imala neprekidno privremeni boravak u Hrvatskoj u trajanju od tri godine“, rekao je ministar demografije i useljeništva, Ivan Šipić.
Tijekom prezentacije zakona, ministar Božinović je podsjetio i da je Hrvatska od 2020. godine, kada je izdala 66.655 dozvola za rad stranim radnicima, ostvarila u 2024. godini rast u broju izdavanja dozvola od 210 posto, jer je prošle godine izdano 206.529 dozvola za rad stranih radnika.
„Do 31. siječnja 2025. godine, MUP je izdao i 17.168 dozvola za rad strancima u Hrvatskoj. Podsjećamo i da trenutačno u Hrvatskoj 113.504 stranca imaju prijavljen boravak i Hrvatskoj“, rekao je ministar Božinović.
Turizam i dalje aktualan
U uvodu sjednice, premijer Plenković se osvrnuo i na sastanak Vijeća za upravljanje razvojem turizma, koji se održao 5. veljače, te naglasio da je smisao sastanka da se svim dionicima u turizmu, u početnoj ranoj fazi priprema za turističku sezonu, signaliziraju trendovi.
„Na temelju komparativnih podataka svih tržišta na Mediteranu kao i informacija sa sajmova, razvidno je da je politika cijena ključni a možda i najvažniji element koji gosti valoriziraju prilikom izbora destinacije godišnjih odmora. Mi smo sugerirali svima da povedu računa oko cijena kako bismo izbjegli situaciju da cijene u Hrvatskoj budu više od cijena na konkurentskim mediteranskim tržištima“, rekao je premijer Plenković.
Pročitajte još:
Istakao je i da bi Hrvatska trebala biti pristupačnija i za domaće turiste koji žele uživati u Jadranu.
„Mislim da su svi shvatili našu poruku ovako rano, na početku godine. Važno je da budemo umjereni s cijenama te da budemo cjenovno konkurentni“, istakao je premijer Plenković.
