Sektor graditeljstva u Hrvatskoj čini sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) odnosno 5,5 milijardi eura, a zapošljava čak 150 tisuća radnika u 22 tisuće tvrtki koje se bave ovim poslovima, rekao je u uvodu sjednice Vlade RH, predsjednik Andrej Plenković, ističući da su članovi Vlade, prije sjednice održali jako dobar sastanak s predstavnicima ovog sektora.
„Ovaj sektor nam je bitan za proces obnove velikih infrastrukturnih projekata ali jednako tako, ono što je nama posebno važno, za provedbu Nacionalnog plana stambene politike koji je Vlada usvojila prošlog tjedna“, rekao je premijer Plenković na početku sjednice Vlade.
Na sastanku s temom održivosti i konkurentnosti graditeljstva te priuštivog stanovanja, na kojem su bili prisutni brojni predstavnici hrvatskih građevinskih tvrtki i ostalih institucija, a koji je prethodio sjednici Vlade RH, istaknuto je da građevinarstvu nedostaje između osam i devet tisuća radnika te da je samo ove godine izdano 12.000 dozvola za rad u graditeljstvu. Isto tako, 27 posto djelatnika u hrvatskom građevinarstvu čine strani radnici.
Kao i ostatak gospodarstva i građevinski sektor u posljednjih nekoliko godina suočava se s nekoliko izazova, rekao je premijer Plenković, navevši osim radne snage i rast troškova poslovanja, stagnaciju najvažnijih trgovinskih partnera te uobičajene teme održivosti i konkurentnosti.
Govoreći o Nacionalnom planu stambene politike, koji je Vlada RH usvojila prošli tjedan, premijer je naveo da je cilj povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku. Spomenuo je i niz drugi mjera, poput povrata poreza za mlade, programa priuštivog najma te ubrzanu gradnju stanova APN-a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
“Cilj ove politike je da priuštivost i dostupnost stanovanja, unapređenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku. Vidjeli ste da smo išli s povratom poreza za mlade, programom priuštivog najma, ubrzanom gradnjom stanova APN-a, suradnjom s jedinicama lokalne samouprave u izradi i kreiranju stambene politike tako će se kroz APN izgraditi osam tisuća stambenih jedinica, a na potpomognutim područjima obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica”, zaključio je premijer, dodavši da će se kroz program priuštivog najma aktivirati oko devet tisuća stambenih jedinica.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj od 2021. do 2024. godine porastao za 33 posto. u odnosu na 2021. godinu prosječna cijena stana (bez POS-a) veća je za 47,9 posto u Zagrebu te 37,1 posto u ostatku države.
Cijena stana može biti niža
Predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik Mirko Habijanec kazao je kako je Vladin projekt priuštivog stanovanja velik korak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj.
“Danas imamo veliki nesrazmjer između praznih i novih stanova i njihovih stanova. Tu je jedan veliki nered, postavlja se pitanje što radi lokalna samouprava, kako ona planira razvoj”, rekao je Habijanec.
Upitan mogu li cijene stanova biti niže, kazao je da one mogu biti niže dodavši, međutim, da se danas investiranjem u stanove nerijetko ne bave građevinska poduzeća, a da dobar dio kolača uzimaju trgovci, špekulanti i svi oni koji imaju viška novca. Takvi investitori samo gledaju zaradu, a ne gledaju niti jedan drugi sustav, dodao je Habijanec.
“Cijena stanova može biti niža, i to dosta. Ako je cijena gradnje negdje između 1.500 i 1.900 eura, ne može onda cijena biti 4.000 eura po kvadratu. Uvijek je gradnja bila oko 70 ili 80 posto ukupne cijene”, rekao je Habijanec.
Berislav Borovina iz splitske građevinske tvrtke Spegra smatra da cijene nekretnina mogu padati, no i on je ukazao na problem nelojalne konkurencije. Zadovoljan je sastankom s predstavnicima Vlade i nada se da će to postati uobičajena godišnja praksa, i izrazio je nadu da će se pronaći rješenje za mlade ljude koji si žele priuštiti stan, a danas to ne mogu zbog visokih cijena kvadrata.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber kazala je da će, uz ostalo, i smirivanje inflatornih pritisaka te relaksiranje rasta cijena građevinskog materijala pripomoći priuštivosti stanovanja.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, naglasio je da je sve manji udio nastanjenih stambenih prostora. Visoke stope vlasništva nad nekretninom, kazao je, često se postižu zaduživanjem, ali ne i u Hrvatskoj. Ukazao je i na činjenicu da u Hrvatskoj mladi ostaju bitno duže živjeti s roditeljima u odnosu na razvijenije države EU.
Isto tako, rekao je Vujčić, u zadnje se dvije godine smanjuje udio stranaca u broju kupoprodaja, no istovremeno rastru i cijene nekretnina.
Naveo je da su cijene stambenih nekretnina prošle godine rasle po stopi od deset posto, no i da broj kupoprodaja stagnira nakon pada u godinama pandemije covida. Smatra da bi pad kamatnih stopa mogao pojačati rast stambenih kredita.
Guverner je rekao i da su cijene povezane sa stanovanjem imaju mali doprinos u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena. Vezano uz novine koje HNB uvodi od 1. srpnja ove godine, Vujčić je istaknuo da HNB ograničava kriterije kreditiranja potrošača pa će se uz ostalo 90 posto kredita moći osigurati nekretninom, a tražit će s i deset posto učešća za osiguranje nekretnina.
Pročitajte još:
Nakon sastanka, prijaviteljima projekata energetske obnove višestambenih zgrada, upraviteljima i predstavnicima suvlasnika uručeno je 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 92 projekta energetske obnove.
Za te je projekte osigurano sufinanciranje bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 107,83 milijuna eura. Energetskom obnovom obnovit će se čak 5.826 kućanstava.
