Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je krajem veljače 2025. upozorila da je domaća poljoprivreda pogođena rastom cijena umjetnih gnojiva, koje su od početka godine porasle za 40 posto, i da gotovo uopće nema domaće proizvodnje. Međutim, iz kutinske Petrokemije su najavili da će uskoro početi s proizvodnjom koja je bila zaustavljena zbog remonta. Tvrtka je morala provesti remont kako bi zadovoljila ekološke standarde, a trajao je dva mjeseca.
Petrokemija je, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. imala ukupne prihode u iznosu od 97.845.503,88 eura, što je znatno manje nego u godini prije kada su joj prihodi iznosili 261.863.582,06 eura. U istoj godini tvrtka je bilježila i gubitak od 62.767.034,73 eura.
Ponovni početak proizvodnje mogao bi možda imati pozitivan utjecaj na financije tvrtke u ovoj godini. Najavili su da bi proizvodnja trebala početi sredinom ožujka 2025., a sindikalni povjerenik u Petrokemiji, Davor Rakić, tvrdi da će biti dovoljno umjetnog gnojiva jer mogu proizvesti značajne količine.
Tvrtka je inače godišnje proizvodila od 1,1 do 1,2 milijuna tona raznih proizvoda, ali od 2021. godine gotovo da nije proizvodila umjetna gnojiva zbog promjene vlasništva. Na pad proizvodnje utjecao je i rat u Ukrajini, zbog kojeg su porasle cijene plina koji se koristi u proizvodnji gnojiva. Smanjena proizvodnja također je uzrokovana prethodno spomenutim remontom postrojenja, ali i nespretno provedenom dokapitalizacijom prošlog ljeta u kojoj je država najprije izgubila kontrolni paket, da bi krajem godine sklopila novi ugovor s turskim vlasnikom Yildirimom i vratila kontrolni udio u vlasništvu tvornice.
Tada je ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar, prilikom potpisivanja dodatka ugovoru o dokapitalizaciji i restrukturiranju kutinske Petrokemije, rekao da Hrvatska ostaje vlasnik 25 posto plus jedne dionice tvrtke i da će sudjelovati u donošenju svih strateških odluka oko poslovanja te imati svog člana uprave
Iako je HUP upozoravao o nedostatku gnojiva, a Petrokemija najavila ponovni početak proizvodnje, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić tvrdi da nije problem u količinama gnojiva, nego u njegovoj cijeni, prenosi Novi list. Naime, cijena je od Nove godine do danas porasla za čak 40 posto, odnosno cijena tone gnojiva se u samo dva mjeseca povećala za čak 120 eura.
Cijena gnojiva bila je problem i početkom prošle godine, a i u 2023. U travnju lani smo o tome razgovarali s Dimitrijem Božičkovićem, upraviteljem Poljoprivredne zadruge Jankovci iz Starih Jankovaca.
“U 2023. su se ulaganja u uzgoj žitarica kretala od 1.200 do 1.400 eura po hektaru, ovisno o kojoj ratarskoj kulturi je riječ. Glavni razlog za toliko visoka ulaganja bile su cijene mineralnih gnojiva”, kazao je tada Božičković za Financije.hr i istaknuo da je to direktno utjecalo na povećanje troškova, a samim time i na smanjenu dobit odnosno veći gubitak.
Brlošić upozorava da ćemo zbog cijene umjetnih gnojiva, koju poljoprivrednici ne mogu financijski pratiti, i ove godine imati pad proizvodnje te pad prinosa poljoprivrednih kultura. Na to su upozoravali i drugi poljoprivrednici koji kažu da je bitno povećati proizvodnju kako bi se smanjio uvoz proizvoda iz drugih država. U međuvremenu su porasle i cijene sjemena te zaštitnih sredstava, ističe Brlošić i dodaje da država još nije isplatila potpore za prošlu godinu, iako su već počele prijave za 2025. godinu.
Napomenuo je i da se sredstva iz omotnice europskih fondova, namijenjena poljoprivrednicima, troše nenamjenski. Tvrdi da se tim novcem grade ceste, parkovi i azili. Ne zna zašto država nije aktivirala kompenzacijske mjere kada je riječ o cijenama umjetnih gnojiva i smatra da su poljoprivrednici dovedeni do ruba zbog kredita s ugovarateljima koji imaju kamatu veću nego bankarski krediti.
“Ugovaratelji seljaku kreditiraju sjeme, zaštitu i gnojivo, ali mu zbog toga određuju i cijenu njegovih poljoprivrednih proizvoda te traže zadužnicu. Dođe li do vremenskih nepogoda i urod propadne, a seljak zbog toga ne može vratiti kredit, ugovaratelj se može upisati kao vlasnik zemlje i seljak može ostati bez zemlje. Prosječnom proizvođaču trenutačno treba oko 10.000 eura za sjeme, gnojivo i zaštitu za samo jedan hektar, i to bez troškova rada i mehanizacije, dok se kod šećerne repe taj iznos udvostručava”, rekao je Brlošić.
U listopadu 2024. Brlošić je za naš portal kazao da su prinosi u prošloj godini pali djelomično i zbog skupih mineralnih gnojiva jer poljoprivrednici zbog toga ne idu s gnojidbom na visoke prinose.
U poljoprivredi troškovi inputa imaju značajan utjecaj na cijenu proizvodnje, a iz HUP-a ističu da najvećih doprinosa u određivanju cijene imaju umjetno gnojivo i energenti. HUP navodi da podaci za 2022. godinu govore da je trošak za umjetno gnojivo iznosio 17 posto ukupnih troškova poljoprivredne proizvodnje, što je značajan rast u odnosu na 12,2 posto u 2019. godini.
Hrvatska je u 2022. uvezla 342 milijuna eura vrijedne količine umjetnog gnojiva uz deficit na tom polju od 222 milijuna eura. U 2023. godini uvezena je vrijednost bila 218 milijuna eura, a deficit 164 milijuna eura.
Cijene gnojiva mogle bi nastaviti rasti jer je Europska unija najavila uvođenje carina od 30 do 40 posto na gnojiva iz Rusije i Bjelorusije iz kojih godišnje uvozi oko šest milijuna tona, prema HUP-u. Podsjetili su i da je jedan od vodećih svjetskih proizvođača, norveška tvrtka Yara Intl, zaustavio proizvodnju umjetnih gnojiva u Ujedinjenom Kraljevstvu, a na tržištu je bojazan da će se to dogoditi i s tvornicom u Belgiji u sklopu plana smanjenja europske proizvodnje za oko milijun tona, što je oko tri posto europskoga uvoza.
Pročitajte još:
“Hrvatska je gotovo 20 godina, do 2021., bila neto izvoznik umjetnih gnojiva, pri čemu je maksimum neto izvoza, od 146 milijuna eura, postignut 2011. godine. Od tad se saldo pogoršava i prelazi u crveno”, navode iz HUP-a.
Upozoravaju da bi poljoprivrednici mogli pokušati smanjiti troškove tako što će proizvoditi jeftinije poljoprivredne kulture i smanjiti gnojidbu, a to bi moglo negativno utjecati na prinose i kvalitetu.
