Vlasnik Googlea Alphabet upravo je ovoga tjedna u akciji zaduživanja na tržištu kapitala u okviru koje nudi i rijetku 100-godišnju obveznicu što je prvi takav potez jedne tehnološke tvrtke u gotovo 30 godina.
Na takav rok dospijeća bila se odlučila Motorola 1997. godine ili godinu dana ranije IBM.
Tvrtke se, očekivano, vrlo rijetko odlučuju na tako duga dospijeća prije svega jer ni njihovo trajanje nije vječno, a kamoli ljudi koji kupuju obveznice. No, stogodišnje obveznice mogu imati smisla za institucije kao što su sveučilišne zaklade ili vlade čije trajanje se razvuče kroz naraštaje.
Postoji i tržište za takve obveznice iako je zapravo malo. Takvi papiri jedino imaju smisla za institucionalne investitore kao što su osiguravateljske tvrtke ili mirovinski fondovi koji moraju pokriti dugoročne obveze.
Alphabet je u manje od 24 sata prikupio gotovo 32 milijarde dolara prodajući dug u britanskim funtama i švicarskim francima nakon što je prodao 20 milijardi duga u američkim dolarima.
Interes za stogodišnju obveznicu iznosa milijardu funti bio je 10 puta veći od ponuđenog iznosa.
Ako se ne računa taj vrijednosni papir, onda je najdulja ročnost dijela novoga duga Alphabeta 40 godina.
Izdavanje duga u više valuta, kako je sad učinio Alphabet, može imati nekoliko prednosti. Jedna je diverzificiranje ulagačke baze što je posebno bitno u trenutku kada velike tehnološke tvrtke imaju potrebe za kapitalom za daljnji razvoj infrastrukture umjetne inteligencije.
Osim toga, izlaskom na globalno tržište umjesto samo na dolarsko izbjegava se stvaranje neravnoteže između ponude i potražnje koja bi povećala cijenu i smanjila prinos te time obeshrabrila ulagače.
Konačno, tržište funte nudi niže kamatne stope no dolarske obveznice i to dugoročne obveznice čini isplativijim.
Zaduživanje Alphabeta dolazi neposredno nakon što je ta tvrtka najavila rekordna kapitalna ulaganja u umjetnu inteligenciju od 185 milijardi dolara.
Dugoročni dug te tvrtke je u 2025. učetverostručen na 46,5 milijardi dolara, no ona istodobno raspolaže spremnom gotovinom od 125 milijardi dolara.
I druge velike tehnološke tvrtke se odlučuju na slične poteze zaduživanja.
Prošloga tjedna Oracle je prikupio 25 milijardi dolara izdanjem obveznice koja je privukla interes ulagača od čak 129 milijardi dolara.
Pročitajte još:
Investicijska banka Morgan Stanley procjenjuje da će ove godine velike američke tehnološke tvrtke posuditi 400 milijardi dolara što je više od dvostruko više od iznosa od 165 milijardi dolara za koji su se zadužile u 2025.
Tako bi ukupan iznos izdanih visokokvalitetnih američkih korporativnih obveznica mogao u ovoj godini dosegnuti vrijednost od 2,25 bilijuna dolara.
