Uvoz iz Rusije pao za 85 posto zbog sankcija, ali nije u potpunosti prekinut

Vrijednost izvoza u Rusiju iz država članica Europske unije smanjena je za 55 posto između prvog kvartala 2022. godine i prvog kvartala 2024. godine, dok je uvoz iz Rusije pao za 85 posto u tom razdoblju, pokazuju najnoviji podaci europskog Ureda za statistiku – Eurostata.

Ova su kretanja uzrokovala trgovinski deficit EU s Rusijom koji je u drugom tromjesečju 2022. godine dostigao vrhunac od 45,7 milijardi eura, da bi u prvom tromjesečju 2024. pao na 0,9 milijardi eura.

Gledajući promjene u udjelima Rusije u trgovini izvan EU, i izvoz i uvoz pali su znatno ispod razina prije ruske invazije.

„Udio Rusije u izvozu izvan EU pao je s 3,2 posto u prvom tromjesečju 2022. na 1,4 posto u prvom tromjesečju 2024. U istom razdoblju, udio uvoza izvan EU iz Rusije, smanjen je s 9,4 posto na 1,6 posto“, priopćio je Eurostat.

Gledajući tromjesečne podatke, ukupna trgovinska bilanca EU s Rusijom snažno je povezana s bilancom za energente. Visoke cijene energenata u 2021. i 2022. uzrokovale su znatan trgovinski deficit, koji je dosegao vrhunac od 45,7 milijardi eura u drugom tromjesečju 2022. godini. Međutim, ograničenja uvoza i pad cijena energije značajno su smanjili trgovinski deficit, koji je u prvom kvartalu iznosio 0,9 milijardi eura.

Smanjenje u većini skupina proizvoda koje EU uvozi iz Rusije

Udio Rusije u uvozu EU u pet skupina odabranih proizvoda iz Rusije, koji su 2022. godine imali udio od 60 posto ukupnog uvoza EU, značajno je smanjen, čak i u skupinama za koje nisu bila nametnuta ograničenja, navodi Eurostat. Postojala su uvozna ograničenja za prirodni plin, ugljen, naftna ulja (s odstupanjima), željezo, čelik, te gnojiva.

Za uvoz nikla nije bilo ograničenja, ali je uvoz znatno smanjen. Uvoz nikla u EU iz Rusije snažno se povećao između prvog kvartala 2021. i prvog kvartala 2022. zbog povećanja potražnje i cijena. Sljedećih mjeseci došlo je do značajnog smanjenja.

Uspoređujući prvo tromjesečje 2022. s prvim tromjesečjem 2024., smanjenja za nikal su 36 postotnih bodova. U ovom su razdoblju porasli udjeli Sjedinjenih Američkih Država, za 11 postotnih bodova, te Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva za devet odnosno pet postotnih bodova.

U prvom tromjesečju 2024. obujam nikla uvezenog iz Rusije iznosio je 63 posto onoga što je bio u prvom kvartalu 2021., dok je njegova vrijednost pala na 52 posto u istom razdoblju.

Uvoz petroleja u EU (kombinirano sirovog i nesirovog) iz Rusije u trgovinskoj vrijednosti gotovo se udvostručio između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2022. zbog povećanja cijena. Rusija je bila najveći opskrbljivač naftnim uljima za EU 2021. godine. U prvom tromjesečju 2024. količina naftnih derivata uvezenih iz Rusije iznosila je 12 posto onoga što je bila u prvom tromjesečju 2021.

„Udio uvoza nafte iz Rusije pao je s 30 posto u prvom kvartalu 2022. na tri posto u prvom kvartalu 2024. U ovom su razdoblju porasli udjeli Sjedinjenih Država (za osam postotnih bodova), Norveške (za četiri postotna boda) i Saudijske Arabije (za tri postotna boda)“, navode iz Eurostata.

Smanjen je i uvoz željeza iz Rusije u EU, i to za sedam postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu, a Rusiju je zamijenila Indija, koja je postala najveće podrijetlo uvoza željeza i čelika u EU s udjelom od 11 posto, dok su Turska, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo također imale veće udjele od Rusije u prvom kvartalu 2024. godine.

Uvoz plina u plinovitom stanju također je manji u ovom periodu u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine, iako zbog rasta cijena, njegova je vrijednost u ovom razdoblju smanjena za samo 31 posto.

„Udio Rusije u uvozu prirodnog plina u plinovitom stanju u EU pao je s 41 posto u prvom tromjesečju 2022. na 14 posto u prvom tromjesečju 2024. U ovom razdoblju najviše su porasli udjeli Norveške (za 25 posto) i Alžira (za 12 posto)“, navode iz Eurostata.

Uvoz gnojiva i ukapljenog prirodnog plina ponovno raste

U prvom tromjesečju 2024. u usporedbi s prvim tromjesečjem 2021., indeks vrijednosti uvoza gnojiva iz Rusije porastao je za 27 postotnih bodova, dok je indeks količine smanjen za deset postotnih bodova.

Vrijednost uvoza gnojiva iz Rusije u EU više se nego udvostručila između prvih tromjesečja 2021. i 2022., uglavnom kao rezultat rasta cijena. Između prvih tromjesečja 2022. i 2024. vrijednost uvoza se prepolovila.

„Ruski udio u uvozu gnojiva izvan EU smanjen je s 37 posto u prvom tromjesečju 2022. godine, na 14 posto u prvom tromjesečju 2023., ali se vratio na 27 posto u prvom tromjesečju 2024. godine“, navodi Eurostat.

U prvom tromjesečju 2024. količina ukapljenog prirodnog plina uvezenog iz Rusije bila je 28 postotnih bodova veća nego u prvom tromjesečju 2021. godine. Međutim, zbog rasta cijena, njegova je vrijednost u ovom razdoblju porasla za 210 posto. Vrijednost uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Rusije u EU znatno je porasla između prvog tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2022. jer su cijene naglo porasle. Opskrba prirodnim plinom iz Rusije stalno se smanjivala do trećeg tromjesečja 2023., ali se povećala u posljednja dva tromjesečja.

Udio Rusije u uvozu ukapljenog prirodnog plina u EU pao je s 19 posto u prvom tromjesečju 2022. na 14 posto u prvom tromjesečju 2023., ali se vratio na 19 posto u prvom tromjesečju 2024. Najveći udio u prvom kvartalu 2024. zabilježen je sa Sjedinjenim Američkim Državama (47 posto).

EU je također izvozila široku paletu proizvoda u Rusiju. U vrijednosnom smislu, najveće grupe proizvoda izvezene u Rusiju u prvom kvartalu 2021. bile su strojevi, vozila, lijekovi, električni strojevi i plastika.

Između prvog tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2023. izvoz za četiri od ovih pet grupa proizvoda znatno je pao, osim farmaceutskih proizvoda koji su u prvom tromjesečju iznosili 2.038 milijuna eura 2024., nakon što je dosegao vrhunac od 2.894 milijuna eura u četvrtom tromjesečju 2022. godine, podsjeća Eurostat.