Vlada RH donijela je dvije uredbe o uređenju zakupa i to kod državnog zemljišta u kampova i oko hotela i turističkih naselja. Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, naglasio je da se njihovim donošenjem, između ostalog, rješava i pitanje temeljnog kapitala trgovačkih društava koji su vlasnici hotela.
“U Hrvatskoj postoji 75 kampova i oko 150 hotela i hotelskih naselja s ukupno 20 milijuna četvornih metara zemljišta oko hotela, naselja i na kojima se nalaze i kampovi, a koje nije 1990-ih procijenjeno u temeljni kapital trgovačkih društava koji su postali vlasnici hotela i kampova. Takva je situacija bila do 2010., to jeste do donošenja zakona koji to regulira, kada je trgovačkim društvima osim zgrada priznato i zemljište ispod njih, dok je zemljište u kampovima ostalo u vlasništvu Hrvatske, a zemljište oko hotela i naselja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Tada, 2010., utvrdili smo koncesijski pristup po kojima su vlasnici zgrada to jeste turističke tvrtke plaćale koncesijsku naknadu za korištenje tog zemljišta”, objasnio je Bačić.
No, dodao je, to nije odgovaralo potrebama niti turističkog sektora niti lokalnih jedinica, stoga je odlučeno novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu urediti taj problem te se umjesto koncesija uveo zakup kao način uređenja odnosa između Hrvatske i lokalne samouprave s jedne i turističkih tvrtki s druge strane.
“Uredbama uređujemo zakup zemljišta bilo u kampu, bilo oko hotela i naselja, pa tako za kamp uredbom se propisuje zakupnina od 1,26 do dva eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a za hotele i turistička naselja visina zakupnine se određuje od 1,5 do tri eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o odluci tijela jedinice lokalne samouprave. Za kontinent je taj zakup znatno manji, i iznosi 0,2 eura do euro po metru četvornom godišnje”, naglasio je Bačić.
Vlada RH je odredila i gornje granice zakupnine za zemljište koje mogu naplatiti i država i lokalne jedinice, a maksimalni iznos je četiri posto ukupnog prometa trgovačkog društva.
Prihod koji od toga ostvari RH i lokalna samouprava dijeli se tako da 40 posto tog prihoda u kampovima pripadne hrvatskom Fondu za turizam, iz kojeg se financira isključivo razvoj turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove. Općini i gradu gdje kampovi rade od toga ide također 40 posto, a županiji 20 posto, a ista je vrsta raspodjele i od prihoda od zakupa zemljišta hotele i hotelskih naselja.
Hrvatska udruga turizma (HUT) priopćila je da uredbama nisu zadovoljni, prvenstveno visinom zakupnine.
“Pozdravljamo da su te uredbe konačno donesene jer smo ih čekali od srpnja 2020., što se poklopilo i s pandemijom i objektivnim lošim okolnostima. Samo donošenje je veliki iskorak, ali da smo zadovoljni nismo, zbog dva razloga. Prvo, tko bi bio zadovoljan što će nakon donošenja novog akta plaćati sedam-osam puta više za nešto nego što plaća sada. Konkretno, riječ je o hotelima, koji plaćaju prosječnu cijenu od oko tri kune po kvadratu godišnje na temelju prošlog zakona, a sada će plaćati maksimalno tri eura”, komentirao je donošenje uredbi za Hinu, direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Drugi razlog nezadovoljstva u HUT-u, udruzi koja zastupa interese najvećih hotelijera i drugih turističkih tvrtki, je taj što u nekim slučajevima, za neke strateške razvojne turističke projekte, iznosi zakupnine koji su postavljeni mogli bi negativno utjecati na investicije, prenosi Hina.
Pročitajte još:
“Ti troškovi će biti znatno viši nego su bili do sada, a svi skupa znamo da su nam nove investicije u kamping i hotelski sektor nešto što nam nužno treba ako želimo održati i povećati konkurentnost hrvatskog turizma”, poručuje Ostojić.
Dodaje i da je donošenje uredbi formalno nužna pretpostavka da se investira, ali smatra da će takve cijene sigurno značajno „udariti“ na troškovnu stranu i smanjiti investicijski potencijal.
Jedan odgovor
Ta zakupnina je svake godine veca vise se ne isplati ni kamp imati.