Regionalni čelnici poručuju kako je sve više investicija, velikih infrastrukturnih projekata, i kako će sve to doprinijeti još većem jačanju gospodarstva i ekonomija, te da se građani trebaju samo “još malo” da strpe.
Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako “u Hrvatskoj nikad nije bilo investicija kao sada, s 25 milijardi eura europskih sredstava dostupnih za ovo desetljeće”, te poručio da “nikada nismo bili politički konsolidiraniji, ekonomski napredniji i razvojno dinamičniji”, objavljeno je na stranicama Vlade.
Plenković je dodao da će Vlada s ulaskom u jesen ponovno uvesti paket potpora kako bi se ciljanim mjerama pravodobno pomoglo građanima i gospodarstvu.
Hrvatski premijer je najavio da će nakon velikih ulaganja u infrastrukturu cestovnog, pomorskog i zračnog prometa uslijediti brojna ulaganja u željeznički promet, koji je na određeni način bio zanemaren u posljednjih nekoliko desetljeća.
Na stranicama Hrvatskih željeznica može se vidjeti koji su projekti u najavi, u tijeku i dovršeni, kao i vrijednost investicije, kada je u pitanju željeznička infrastruktura.
Tako je, primjerice, od izvedenih radova na projektu Luka Zagreb, čiji su partneri LUR i HŽI, vrijednost projekta iz GA (GA – Ugovor/Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava) 31,6 milijuna eura, dok je ugovorena vrijednost projekta 25,2 milijuna eura. Od radova u tijeku tu je i projekt Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, vrijednost iz GA je 29,2 milijuna eura, a ugovorena vrijednost radova i nadzora je 26,8 milijuna eura.
Do sad je završeno šest projekata, pet je u tijeku, kod jednog je postupak javne nabave za realizaciju u tijeku, šest je u projektiranju, dok je jedan u fazi izvođenja.
Izvor: HŽ Infrastruktura
Srbiju očekuje “infrastrukturni željeznički preporod”
Istodobno, u Srbiji se najavljuju veliki infrastrukturni projekti, a predsjednik Aleksandar Vučić rekao je kako se do 2027. godine, kada je zakazan EXPO u Beogradu, očekuje promjena lica grada Beograda, te da će biti uloženo 12 milijardi eura u sljedeće četiri godine.
Uz izgradnju podzemne željeznice (kao dugoročnog projekta), Beograđane očekuje i otvaranje stanice Prokop, a za sve one koji posjete glavni grad Srbije ili putuju avionom, bit će izgrađeno i 18 kilometara pruge, tako da će s aerodroma moći direktno ići do Prokopa.
Vlak će od Beograda do Budimpešte voziti za dva sata i 40 minuta, a Vučić je najavio i nešto novo, dosad neviđeno.
On je još u listopadu 2022. godine rekao da će u sljedećih šest godina u infrastrukturu, odnosno energetiku, biti uloženo 12 milijardi eura.
“Energetska stabilnost podrazumijeva mjere vezane za idućih šest mjeseci. Sljedeće dvije zime bit će posebno teške. Kada je riječ o naftnim derivatima, Srbija već godinama ima samo jedan naftovod kroz Hrvatsku, Janaf. Nemamo naftovod povezan s Mađarskom, ali ni s jugom jer bi nam to sada puno značilo. U idućih šest godina u infrastrukturu ćemo uložiti 12 milijardi eura”, rekao je Vučić.
Ova najava i ona od prije nekoliko mjeseci pokazuju da će Srbija u spomenute infrastrukturne projekte uložiti čak 24 milijarde eura. Pitanje je samo kako će se ta ulaganja podržati.
Veće financijske potrebe crnogorskog željezničkog prometa
Ni Crna Gora ne zaostaje s ulaganjima u infrastrukturu kada je u pitanju željeznica. No, kako je rekla državna tajnica u Ministarstvu kapitalnih ulaganja (MKI) Dijana Perković, stanje željezničke infrastrukture i voznog parka je takvo da su potrebna intenzivnija ulaganja kako bi se željeznice dovele u projektirano stanje, te se modernizirala željeznička vozila s vlakovima nove generacije.
“Svjesni smo da dosadašnja ulaganja, od preko 180 milijuna eura za 15 godina, nisu mala, međutim godišnja investicijska ulaganja u infrastrukturu u posljednje četiri godine, u prosjeku od devet milijuna eura godišnje, nisu dovoljna da se generalni remonti i obnova voznih sredstava završe u relativno kratkom periodu od pet do sedam godina”, objasnila je Perković, a javila agencija Mina.
Pročitajte još:
Ona je navela da su ključni problemi ili izazovi s kojima se suočava željeznički sistem u Crnoj Gori – značajan odljev novca koji se usmjerava na popravke i remont zastarjelog voznog parka, specifičnost same pruge i neophodnost nastavka modernizacije infrastrukture.
Specifičan problem u funkcioniranju željezničkih društava predstavljaju i međusobna potraživanja i servisiranje obaveza između željezničkih tvrtki, koja se ne izvršavaju u skladu s dogovorenim i propisanim rokovima i dobrom poslovnom praksom, kao i porezna disciplina u smislu dugovanja prema Upravi prihoda i carina.
