Bruxelles priprema plan širenja nadzora ključne infrastrukture na financijskim tržištima, što uključuje burze, kriptoburze i klirinška društva, sa ciljem uklanjanja fragmentacije u jednom od najvažnijih područja zajedničkog tržišta.
To je zapravo dio šireg napora da se osnaži europska konkurentnost u odnosu na SAD tako što bi se osiguralo da tvrtke koje traže financiranje i rast ne moraju okretati pogled na drugu stranu Atlantika.
Trenutačno okružje koje odlikuju deseci nacionalnih i regionalnih regulatora te stotine institucija za trgovanje bitno podiže troškove prekogranične trgovine što je uostalom i velika zapreka za razvoj i rast start-up tvrtki u Europi.
Ono što je u fokusu je jedinstveno nadzorno tijelo slično američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu čime bi se napravio iskorak prema dovršenju unije tržišta kapitala. Taj put podupiru predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde i njezin prethodnik Mario Draghi koji je to istaknuo u izvješću o poboljšanju europske konkurentnosti.
Cjeloviti prijedlog Europska komisija kani predstaviti u prosincu.
Što se kriptoimovine tiče, trenutačno je u postupnoj primjeni do sredine iduće godine nova regulativa o trgovanju takvom imovinom koja pokriva ono što dosad nije bilo regulirano zakonodavnim okvirom za financijske usluge. Ključne odredbe te regulative se odnose na transparentnost, pružanje informacija, odobravanje i nadzor transakcija. Cilj je osigurati financijsku stabilnost reguliranjem javne ponude kriptoimovine te informiranost potrošača o povezanim rizicima.
Najspornijom se sada čini ideja o proširenju ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta ESMA čime bi se obuhvatilo najznačajnije prekogranične entitete što uključuje burze, pružatelje kripto usluga i trgovinsku infrastrukturu kao što su središnje klirinške institucije i depozitoriji vrijednosnih papira, naveli su za Financial Times izvori upoznati s temom.
Bruxelles želi da ESMA ima zadnju riječ u sporovima između velikih tvrtki za upravljanje imovinom.
ESMA bi objavljivala obvezujuće odluke u slučaju sporova između nacionalnih nadzornih tijela. Službeni Berlin se dugo opirao središnjem europskom nadzoru, no sada vlada koju vodi kancelar Friedrich Merz šalje signale da je otvorena za pronalaženje rješenja s Francuskom koja snažno podupire uniju tržišta kapitala.
Neke zemlje članice poput Luksemburga i Irske nisu sretne s idejom prepuštanja nadzora tvrdeći da bi to oslabilo njihove nacionalne financijske sektore uslijed skepse da bi europski regulator sa sjedištem u Parizu jednako vodio računa o interesu malih zemalja.
Luksemburški ministar financija Gilles Roth je izjavio da njegova zemlja preferira usklađivanje nadzora umjesto stvaranja, kako kaže, skupog i neučinkovitog centraliziranog modela.
Vrijedi napomenuti da su Ministarstvo financija i Zagrebačka burza nedavno objavili da će sjedište nove kompanije koja će objedinjavati i voditi proces integracije burzi srednje i jugoistočne Europe biti smješteno u Zagrebu.
Ova inicijativa uključuje Sloveniju, Poljsku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, kao predvodnicu inicijative, te predstavlja važan korak prema jačanju financijske povezanosti navedenih država, povećanju likvidnosti tržišta kapitala i stvaranju snažnijeg investicijskog okruženja u ovom dijelu Europe.
Pročitajte još:
Europsko udruženje tvrtki i fondova za upravljanje imovinom EFAMA izražava bojazan da bi širenje ovlasti ESMA-e značilo veće naknade za čitavu industriju.
“Razmatramo različite modele jedinstvenog nadzora iz perspektive uravnoteženja europskih interesa i lokalne ekspertize”, kažu iz Europske komisije.
