S obzirom na povećan broj predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, potrebno je normativnim izmjenama utjecati na smanjenje priljeva prekršajnih predmeta na sudove. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona predlaže se uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke koji se vode pred sudovima, što zahtijeva intervenciju u zakonske odredbe koje reguliraju način podnošenja podnesaka i dostavu, kao i s njima povezane odredbe. Što se još mijenja?
Tijekom travnja je u savjetovanje s javnošću je bio objavljen Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, kojim zakonodavac želi ubrzati komunikaciju i pojednostaviti procese naplate novčanih prekršajnih kazni kako bi se smanjile gužve na prekršajnim sudovima. Kako su prekršajne kazne u prometu najčešće kazne s kojima se građani susreću, išlo se na njihovo smanjenje u sudskim procesima i povećanje mogućnosti naplate na licu mjesta.
Za provedbu ovog Zakona, odnosno za uvođenje prekršajnih predmeta u e-Komunikaciju, sredstva u iznosu 7.800 eura za 2025. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
Uvođenje obvezne e-komunikacije i normativne izmjene u prekršajnom postupku
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona predviđa obvezno korištenje elektroničke komunikacije u prekršajnim postupcima pred sudovima za slanje podnesaka putem informacijskog sustava prema sudu te dostavu dopisa i odluka od strane suda samo za određene sudionike. E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kada postupaju kao tužitelji, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače te pravne osobe koje se javljaju kao tužitelji. Obveza se odnosi na slanje podnesaka i priloga prema sudu, pod uvjetom da su ti dokumenti izrađeni u elektroničkom obliku ili već postoje kao digitalni zapisi. U takvim slučajevima neće biti potrebno skeniranje dokumentacije koja postoji samo u fizičkom obliku, iako je i to, ako je potrebno, dopušteno kao mogućnost. Slično vrijedi i za komunikaciju suda prema sudionicima postupka koji su obveznici e-komunikacije.
S druge strane, fizičke osobe, uključujući okrivljenike, oštećenike i druge sudionike koji nisu profesionalni predstavnici, nisu obvezne koristiti e-komunikaciju. Međutim, imaju pravo dobrovoljno pristati na uključivanje u informacijski sustav tijekom postupka. U slučaju da ne pristanu, nastavljaju slati podneske i primati sudske odluke sukladno važećim odredbama Prekršajnog zakona, kao i do sada.
Ciljevi normativnih izmjena, rasterećenje sudova i ubrzanje postupka
Zakon predviđa i niz normativnih promjena kojima se želi smanjiti broj predmeta koji dolaze pred sudove u prekršajnim postupcima. Jedna od ključnih mjera je povećanje maksimalnog iznosa novčane kazne za koju se može izdati obavezni prekršajni nalog s dosadašnjih 663,61 eura na 1.000,00 eura. Ovo povećanje omogućuje da se za veći broj prekršaja, uključujući i ozbiljnije prekršaje, može izdati obavezni prekršajni nalog bez potrebe za vođenjem sudskog postupka. Time se omogućuje brža obrada predmeta i manji pritisak na prekršajne sudove.
Pored toga, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa novčane kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja s 265,45 eura na 380,00 eura. Ovo se odnosi na fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama, a odnosi se na slučajeve kada se kazna naplaćuje odmah, u iznosu od polovice propisanog minimuma ili polovice fiksnog iznosa kazne određenog zakonom. Ova mjera proširuje spektar prekršaja koji se mogu riješiti neposredno na terenu, bez dodatnih proceduralnih koraka.
Još jedna važna promjena odnosi se na institut pisanog i usmenog upozorenja. Povećanjem praga maksimalne propisane novčane kazne za koju se može izreći upozorenje, s 132,72 eura na 300,00 eura, proširuje se mogućnost primjene ovog blažeg oblika sankcioniranja, koji je osobito primjeren za lakše prekršaje i počinitelje bez ranijih prekršaja.
Pročitajte još:
Predložene izmjene predviđaju i ukidanje mogućnosti da okrivljenik plati samo dvije trećine novčane kazne izrečene presudom kojom je proglašen krivim. Time se želi potaknuti počinitelje prekršaja da koriste ranije faze postupka tj. prekršajni nalog, obavezni prekršajni nalog ili naplatu kazne na licu mjesta, kako bi ostvarili mogućnost plaćanja smanjene kazne. Ova mjera doprinosi bržem završetku postupaka i većoj naplati kazni bez dugotrajnog sudskog postupka.
Zaključak
Stupanjem na snagu ovog Zakona stvaraju se nužni preduvjeti za digitalizaciju prekršajnog postupka i uspostavu učinkovitije elektroničke komunikacije između sudova i sudionika postupka. Time se očekuje ubrzanje vođenja postupaka, učinkovitija razmjena pismena, smanjenje administrativnih troškova te veća dostupnost i predvidljivost pravne zaštite.
Uvođenjem obvezne e-komunikacije i predloženim izmjenama kaznenih pragova te ukidanjem određenih pogodnosti, nastoji se rasteretiti prekršajni sudovi, ubrzati postupak i povećati učinkovitost prekršajnog pravosuđa. I dalje se osigurava pravo okrivljenika na prigovor i pristup sudu, čime se zadržava osnovna razina pravne zaštite i procesnih prava.
