Analitičari Grupe Unicredit očekuju ove godine gospodarski rast u Hrvatskoj od 3,1 posto te u idućoj od 3,2 posto, odnosno više nego u EU i regiji srednje i istočne Europe, pri čemu će glavni pokretač rasta biti i dalje osobna potrošnja, objavili su u utorak iz Zagrebačke banke, članice te talijanske bankarske grupacije.
“Hrvatsko gospodarstvo pokazalo se prilično otporno na recentne globalne izazove, prije svega zahvaljujući domaćim čimbenicima, snažnom tržištu rada i osobnoj potrošnji te povlačenju EU sredstava i implementaciji s tim povezanih projekata u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost”, izjavio je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
U najnovijem kvartalnom izvješću UniCredit Investment Institutea stoji i da će srednja i istočna Europa (CEE) ostati jedna od najdinamičnijih regija rasta u Europi.
“Očekuje se da će gospodarstva država regije SIE rasti otprilike dvostruko brže od prosjeka Europske unije tijekom ove i iduće godine, potaknuta potrošnjom, stabilizacijom izvoza i obnovljenim investicijskim tokovima”, ističe se u priopćenju te dodaje da se u ovoj godini očekuje rast BDP-a regije za 2,2 posto, a iduće godine za 2,4 posto.
Osobna potrošnja i dalje će biti glavni pokretač rasta, prenosi Hina, potpomognuta snažnim povećanjem plaća, ograničenjima na tržištu rada i usporavanjem inflacije, kažu Unicreditovi analitičari.
U isto vrijeme, vanjska potražnja pokazuje prve znakove stabilizacije, s poboljšanjem proizvodnje u Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj i Srbiji te stabilizacijom u Rumunjskoj i Slovačkoj.
Očekuje se da će novi kapaciteti u proizvodnji baterija u Mađarskoj iduće godine imati dodatan pozitivan utjecaj na ekonomiju regije.
“Srednja i istočna Europa ponovno dokazuje svoju otpornost, uz određene razlike među zemljama. Potrošnja kućanstava ostaje ključni pokretač rasta s prosječnim rastom od 3 posto u regiji SIE, vanjska potražnja pokazuje znakove poboljšanja, a EU fondovi i strana ulaganja počinju ubrzavati. Regija je dobro pozicionirana da iskoristi prednosti globalnih i europskih pomaka u trgovini i ulaganjima, iako neizvjesnost globalnog okruženja ostaje i dalje izražena, uz prisutnost rizika negativnih promjena“, rekao je Mauro Marrano, stariji ekonomist UniCredita za Srednju i istočnu Europu.
Prema izvješću Grupe, smanjenje kamatnih stopa, u kombinaciji s bržim povlačenjem EU sredstava i pozitivnim prelijevanjem njemačkih fiskalnih poticaja, trebao bi podržati ulaganja u 2026. godini. Očekuje se da će izravna strana ulaganja, posebno u proizvodnji, proširiti izvozne mogućnosti regije i stvoriti dugoročnu konkurentnost.
Pročitajte još:
“Ulagači i dalje vide priliku u srednjoj i istočnoj Europi, ne samo zbog snažne domaće potražnje već i zbog geografskog položaja koji omogućuje pristup europskim tržištima. Iako fiskalni i politički rizici ostaju u fokusu, oni će vjerojatno ostati ograničeni i neće uzrokovati veliki pad potencijala rasta regije“, dodala je Eszter Gárgyán, strateginja za srednju i istočnu Europu u UniCreditu.
Izvješće ukazuje i na nekoliko čimbenika koje treba pratiti u idućem razdoblju, a to su tempo oporavka eurozone, potencijalne geopolitičke napetosti i nadolazeće izborne cikluse u nekim zemljama. U izvješću je zaključeno kako se ne očekuje značajniji utjecaj spomenutih čimbenika, s obzirom na to da se po svim parametrima očekuje rast regije iznad prosjeka EU.
