Umjetna inteligencija postaje novo područje sukoba između Europske unije i SAD-a

Europska industrija umjetne inteligencije zaostaje zbog pretjerane regulacije, pridružujući se retorici administracije Donalda Trumpa da stroga tehnološka pravila u regiji guše inovacije, istakli su rukovoditelji američkih tehnoloških divova Googlea i Mete, govoreći na tehnološkoj konferenciji Techarena u Stockholmu.

Iskoristili su i priliku da izraze zabrinutost zbog strogog pristupa EU-a u reguliranju tehnologija poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, prenosi CNBC.

“Mislim da sada postoji široki konsenzus da europska regulacija tehnologije ima svojih problema. Ponekad je previše fragmentirana, poput GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka), a ponekad ide predaleko, kao što je slučaj s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Rezultat svega toga je da proizvodi kasne ili dolaze na tržište u oslabljenoj formi, a europski građani i potrošači su ti koji pate”, rekao je Chris Yiu, direktor javne politike u Meti na Techareni.

Yiu je, kao primjer, naveo par Meta pametnih naočala marke Ray-Ban, koje koriste AI za prevođenje govora s jednog jezika na drugi ili za opisivanje slika osobama s oštećenim vidom.

“Ovo je duboko i vrlo humano korištenje tehnologije, a dolazak na europsko tržište kasni upravo zbog problema povezanih s regulacijom,” istaknuo je Yiu.

Meta je tek u studenom počela uvoditi AI funkcije za svoje Ray-Ban Meta naočale u nekim europskim zemljama, a tvrtka tvrdi da je odgoda bila uzrokovana potrebom za usklađivanjem s „kompleksnim regulatornim sustavom“ u Europi.

Meta je ranije izrazila zabrinutost zbog svoje sposobnosti da se uskladi s Aktom o umjetnoj inteligenciji – ključnim zakonodavnim okvirom EU-a za AI tehnologiju – naglašavajući da je „nepredvidiva primjena“ tog zakona glavni problem.

Tvrtka je također navela da je GDPR – europski okvir za zaštitu podataka uveden 2018. – odgodio lansiranje njezinih naočala u EU-u zbog pitanja povezanih s korištenjem podataka korisnika Instagrama i Facebooka za treniranje AI modela.

Dorothy Chou, voditeljica javne politike u Google DeepMindu, rekla je da je glavni problem europskog pristupa reguliranju umjetne inteligencije to što je Akt o AI-ju osmišljen prije nego što je ChatGPT uopće bio dostupan.

Akt o umjetnoj inteligenciji prvi je put predložila Europska komisija u travnju 2021., dok je OpenAI lansirao ChatGPT u studenom 2022.

“Postoji način da se politika iskoristi za stvaranje boljeg investicijskog okruženja, kada se provodi na način koji potiče poslovanje,” rekla je Chou, spomenuvši američki Zakon o smanjenju inflacije kao primjer politike koja je donijela koristi, poput subvencija za električna vozila.

“Ono što je problematično jest kada se regulacija uvodi u vremenskom okviru koji ne prati razvoj tehnologije. Trebamo istodobno regulirati kako bismo osigurali odgovorno korištenje tehnologije, ali i omogućiti da industrija napreduje na ispravan način,” dodala je voditeljica javne politike u Google DeepMindu, Dorothy Chou.

Velike tehnološke tvrtke pojačavaju pritisak

Velike tehnološke kompanije sve glasnije kritiziraju pristup EU-a regulaciji tehnologije, navodi isti izvor, istodobno pojačavajući lobističke napore kako bi ublažile određene odredbe Akta o AI-ju.

Kent Walker, predsjednik globalnih poslova u Googleu, izjavio je prošlog mjeseca za Politico da je europski kodeks prakse za generativne AI modele, poput GPT serije velikih jezičnih modela, “korak u pogrešnom smjeru.”

Novoosnovani Ured EU-a za umjetnu inteligenciju, koji nadzire primjenu Akta o AI-ju, objavio je drugi nacrt kodeksa prakse za generativne AI sustave u prosincu.

Početkom ovog mjeseca, Joel Kaplan, novoimenovani glavni direktor za globalne poslove u Meti, sugerirao je u intervjuu uživo tijekom događaja u Bruxellesu da Meta neće pristati na taj kodeks u trenutačnom obliku.

Prema njegovim riječima, pravila idu „dalje od zahtjeva Akta o AI-ju“ i nameću „neprovedive i tehnički neizvedive zahtjeve.“ Pozivi tehnoloških divova za ublažavanje EU regulativa dodatno su ojačani dolaskom nove administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Na međunarodnom summitu AI Action u Parizu prošlog tjedna, američki potpredsjednik JD Vance kritizirao je Europu zbog pretjeranog fokusa na regulaciju umjetne inteligencije, umjesto da se prihvati potencijal za tehnološki rast: “Trumpova administracija osigurat će da se najmoćniji AI sustavi grade u SAD-u, koristeći čipove dizajnirane i proizvedene u Americi. Samo zato što smo lideri ne znači da želimo ili trebamo djelovati sami. Amerika želi surađivati sa svima vama i započeti AI revoluciju s duhom otvorenosti i suradnje. No, kako bismo izgradili takvo povjerenje, potrebni su nam međunarodni regulatorni režimi koji potiču razvoj AI tehnologije, umjesto da ga guše. Naše europske prijatelje, posebno, pozivamo da na ovu novu granicu gledaju s optimizmom, a ne sa strahom. Razvoj vrhunske AI tehnologije u SAD-u nije slučajnost. Očuvanjem otvorenog regulatornog okruženja potaknuli smo američke inovatore na eksperimentiranje i ulaganje u istraživanje i razvoj bez presedana. Od procijenjenih 700 milijardi dolara koje će se potrošiti na AI do 2028. godine, više od polovice vjerojatno će biti uloženo u Sjedinjene Američke Države.”

Usklađivanje EU pravila za startupe

Velike tehnološke kompanije nisu jedine koje zagovaraju pojednostavljenje regulatornog sustava za tehnološke tvrtke u Europi. Nekoliko investitora rizičnog kapitala, koji ulažu u europske tehnološke startupe, također je kritiziralo složene propise koji opterećuju njihove portfeljske tvrtke.

Antoine Moyroud, partner u Lightspeed Venture Partners i investitor u francuski AI jednoroga Mistral, koji se često predstavlja kao europski glavni konkurent OpenAI-ju, rekao je da dok SAD promovira inicijative poput Stargate investicijskog projekta europski narativ je skloniji „dramatičnom“ tonu.

Ovaj američki investicijski projekt vrijedan je 500 milijardi dolara odnosno oko 462 milijarde eura.

Prema njegovom mišljenju, regija treba razmišljati „izvan GDPR-a i Akta o AI-ju“ te stvarati uspješne tehnološke priče koje će ljude potaknuti na uzbuđenje zbog potencijala ove tehnologije.

Prošle godine tehnološki poduzetnici u Europi predložili su i novu inicijativu za rješavanje fragmentiranih tržišnih propisa unutar 27 zemalja članica EU-a, predlažući uspostavu takozvanog „28. režima“. Primjer takvog okvira je Statut europske tvrtke unutar „28. režima“, koji olakšava osnivanje dioničkih društava u EU-u.

Među tehnološkim liderima koji podržavaju osnivanje nove pravne strukture pod ovim režimom, nazvane EU Inc., su izvršni direktor Stripea, Patrick Collison, i suosnivač Wisea, Taavet Hinrikus.

“Europa je fragmentirano tržište, a ono što želite je mogućnost zapošljavanja u bilo kojoj zemlji,” rekao je Luke Pappas, partner u londonskom uredu investicijske tvrtke NEA, u intervjuu za CNBC na marginama Techarene.

Prema njegovim riječima, ključni problem za privlačenje talenata na ovaj način je to što trenutačno “proces dodjele vlasničkih udjela preko granica u Europi nije jednostavan.”

“Ako možemo standardizirati vlasničke udjele, to će značajno pomoći,” zaključio je Pappas.