Rizici u financijskom sustavu Hrvatske, u prvoj polovini 2023. godine, nisu se znatnije promijenili te je izloženost sistemskim neravnotežama umjerena, ocjenjuje se u HNB-ovoj publikaciji “Makroprudencijalna dijagnostika”.
Osnovni rizici za financijsku stabilnost jesu usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj i europodručju te ustrajna temeljna inflacija, koja bi iziskivala zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području u dužem razdoblju.
Rastu kamatnog rizika ponajprije su izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, što kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra i zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa te aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.
Tijekom 2022. godine, oko petine stambenih kredita (5.500 kreditnih partija) s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Euribor te samo manjeg broja kredita vezanih uz ostale parametre, potrošači su prihvatili ponude banaka da fiksiraju kamatnu stopu na kredit, ili samostalno zatražili fiksiranje kamatnih stopa.
Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti, dok se broj transakcija smanjio, što uz, pogoršanje uvjeta financiranja, može potaknuti preokret ciklusa na tržištu stambenih nekretnina, posebice ako gospodarska aktivnost znatnije oslabi.
Pročitajte još:
Iako bi takav scenarij mogao povećati kreditni rizik i smanjiti vrijednost instrumenata osiguranja u bilancama banaka, bankarski se sustav ocjenjuje otpornim na takve rizike zbog visoke kapitaliziranosti i likvidnosti te rasta profitabilnosti, objavljuje HNB.
Imajući na umu povišene cikličke rizike, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina, HNB je treći put u nepunih godinu i pol dana podigao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime pridonosi jačanju otpornosti banaka.
