Ulaganja privatnog i rizičnog kapitala u Hrvatskoj hvataju zamah

Protekloga tjedna objavili smo vijest kako je slovenski fond rizičnog kapitala Advance Capital Partners preuzeo lanac obuće Mass koji je prisutan i u Hrvatskoj, a poljski ulagač Enterprise Investors prodao je vodećeg hrvatskog proizvođača i distributera pekarskih proizvoda Pan-Pek Inter Europolu koji je najveći igrač na poljskom pekarskom tržištu.

Hrvatska nije veliko ulagačko tržište, pa tako ni u financijskom segmentu, no ulaganja fondova privatnog i rizičnog kapitala ipak se probijaju u različitim sektorima. O tome što se zapravo događa i što se može očekivati na tom polju porazgovarali smo s jednim od investicijskih stručnjaka InterCapitala Ljudevitom Stantićem.

Kako biste ocijenili ulagačko ozračje u Hrvatskoj kad je riječ o segmentu privatnog i rizičnog kapitala? Što se bitno događalo na tom polju u zadnje vrijeme, odnosno proteklih godinu, godinu i pol dana?

Kada je riječ o ulaganjima fondova privatnog i rizičnog kapitala (engl. private equity i venture capital) u posljednjih 18 mjeseci u Hrvatskoj, primjećujemo značajan porast aktivnosti, kako kroz direktna ulaganja fondova, tako i kroz akvizicije od strane društava unutar već postojećih portfelja (engl. add-on investicije).

Domaći private equity (PE) fondovi bili su posebice aktivni tokom 2024. i u tekućoj godini. Najrecentnija je akvizicija vodećeg regionalnog distributera i servisera opreme za energetski sektor STI d.o.o. od domaćeg fonda rizičnog kapitala Prosperus Growth. Krajem prošle godine Prosperus je također stekao većinski udio u društvu AROMA GLOBAL 3 d.o.o., iza kojeg stoji artisan gelato brand  aROMA. Ranije ove godine Prosperus je izašao iz investicije u tvrtki Neos prodavši svoj udio Končar Digitalu.

Invera Equity Partners je sredinom 2024. uložila 9 milijuna eura u Entrio, vodeću platformu za prodaju ulaznica za koncerte, festivale i događanja, što je ujedno bio i izlazak za domaći venture capital fond Fil Rouge Capital (FRC). Entrio je četvrta platforma unutar Inverinog portfelja, pod kojim su još Muzej Iluzija, Kompare i Marles Hiše. Nastavno na investiciju u Entrio krajem prošle godine Invera je uložila i u Ulaznice.hr, odnosno društvo Dekod d.o.o. te ga spojila s Entriom s ciljem da u sljedećih pet godina postanu lider ‘ticketing’ industrije u jugoistočnoj Europi.

Provectus Capital Partners (PCP), najveći domaći private equity fond, nastavlja širenje akvizicijama u privatnom zdravstvu kroz tri poslovne vertikale: Vetti Group, najveća veterinarska grupaciju u Hrvatskoj i regiji, Arsano Medical Group, najveća grupacija privatnog zdravstva u Adria regiji koju čini mreža specijalnih bolnica i poliklinika, i Adria Dental Group, najveća i najbrže rastuća grupacija dentalne medicine u srednjoj i jugoistočnoj Europi. PCP je u lipnju ove godine osigurao 30 milijuna eura kapitala za rast Vetti Grupe od Accession Capital Partners (ACP), s ciljem nastavka konsolidacije tržišta i regionalnog širenja. Ovo je druga investicija ACP-a u Hrvatskoj nakon što je 2023. godine kroz partnerstvo sa slovenskim Alfi PE zaključio akviziciju koprivničkog proizvođača papirnatih vrećica Vemo Trade-a.

Svakako je vrlo pozitivna vijest da su Invera i Provectus u procesu prikupljanja kapitala za svoje nove fondove koji će im omogućiti daljnja ulaganja i širenje na regionalna tržišta. PCP je početkom ove godine otvorio urede u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Kako stoje domaći venture capital fondovi?

Što se tiče investicija domaćih venture capital (VC) fondova, uz već spomenuti FRC, aktivni su SQ Capital, Feelsgood Capital i South Central Ventures kroz ulaganja u brojne domaće start-upove kao što su Lebesgue, Flaster, Qubinets, Pythagora, SplxAI, Orangepill, Neurobeat, i Agesync.

Pohvalno je što se razvija i segment ulaganja u takozvane deep-tech start-upove – u 2024. je tim iz Vesna Deep Tech Venture Fund osigurao preko 50 milijuna eura za deep-tech projekte u Hrvatskoj i Sloveniji, a Nuqleus, domaći venture-builder FER-ovog Inovacijskog centra Nikola Tesla, dodatnih 1,1 milijuna eura za daljnji razvoj lokalne deep-tech scene.

Kada je riječ o širenju na regionalna tržišta, Fil Rouge Capital je osigurao više od 45 milijuna eura za svoj drugi fond, otvorio ured u Bukureštu te službeno zakoračio na rumunjsko tržište. Uz FRC, od prije nekoliko dana i službeno imamo najnoviji domaći VC fond, AYMO Ventures, čiji je tim osigurao 52 milijuna eura za ulaganje u hrvatske start-upove u ‘pre-seed/seed i growth’ fazi razvoja.

Kako stvari stoje sa stranim venture capital investicijama i private equity fondovima?

Govoreći o stranim VC investicijama, krajem prošle godine osječka Orqa je osigurala 5,8 milijuna eura u investicijskoj rundi koju je predvodio Lightspeed Venture Partners, uz američke fondove Radius Capital, Decisive Point, i mađarski Day One Capital. Interactive Venture Partners, fond Thomasa Peterffya, osnivača i predsjednika Interactive Brokers Grupe, početkom ove godine je predvodio dvije investicijske runde u hrvatske start-upe; Hypefy (1.8 milijuna dolara) i Lebesgue (3 milijuna dolara). Iz godine u godinu je sve više vanjskih investitora koji prepoznaju Hrvatsku kao ozbiljnu investicijsku lokaciju za tehnološke kompanije.

Što se tiče stranih private equity fondova, iza najznačajnijih investicija stoje poljski fondovi Enterprise Investors (EI) i MidEuropa (MEP) koji su u Hrvatskoj prisutni kroz vlasništva u Studencu, Intersportu, Mlinaru i M+ Grupi. Studenac u sklopu ‘buy-and-build‘ strategije akvizirao više od 10 lanaca maloprodajnih kompanija u Hrvatskoj i Sloveniji te narastao na preko 1.440 poslovnica. S obzirom na vrijeme inicijalnih investicija EI-a i MEP-a, može se očekivati da će u narednih 12-16 mjeseci tražiti izlazne opcije kroz tržište kapitala ili prodaju strateškim investitorima. MEP je već djelomično izašao iz svojih investicija kroz prodaju udjela EBRD-u (+M Grupa) i Bosqar Invest-u (Mlinar), a sada je to s Pan-Pekom učinio i EI.

Kako stvari stoje što se tiče regulative na tom polju? Je li ona dobro posložena, odnosno bi li se trebalo tu nešto promijeniti?

Regulativa se postupno unaprjeđuje, ali još uvijek postoje izazovi. Hrvatska je prenijela relevantne direktive Europske unije (EU), primjerice AIFMD što je Direktiva o alternativnim investicijskim fondovima, no u praksi su birokratske procedure i dalje spore i komplicirane, što usporava otvaranje i upravljanje fondovima.

Koji su gospodarski sektori u Hrvatskoj trenutačno najzanimljiviji kad je riječ o ulagačima privatnog i rizičnog kapitala?

Za private equity fondove najzanimljiviji sektori su privatno zdravstvo, IT, maloprodaja, i energetski sektor. Važno je napomenuti da PE fondovi ulažu u profitabilne kompanije u rastućim sektorima kojima je potreban kapital za daljnji rast, a imaju značajnu poziciju na tržištu i potencijal za konsolidaciju sektora u kojima posluju.

Venture capital fondovi naginju sektorima kao što su AI, HealthTech, FinTech, ClimateTech, Cybersecurity i AdTech.

Koliko smo slični ili različiti u smislu atraktivnosti za ulaganja privatnog i rizičnog kapitala u odnosu na druge zemlje članice EU-a?

Ukupan broj i iznos ulaganja u Hrvatskoj je u porastu, ali i dalje nizak u odnosu na prosjek EU-a. Unatoč rastu, imamo i dalje prostora za rast – u usporedbi sa zapadnom Europom volumen ulaganja PE i VC fondova u Hrvatskoj je i dalje značajno manji.

Kako vidite razvoj situacije u idućim godinama?

Kapitala ne manjka stoga je za očekivati daljnji rast investicija u oba segmenta, ali i uspješnih izlazaka. U tom kontekstu se za PE investitore kao izlazna opcija otvara i Zagrebačka burza (ZSE) koja je od početka godine imala dva IPO-a (ING-GRAD i Žito), te bilježi rekordne volumene.

Treba naglasiti da uz lokalne fondove sve više vidimo internacionalnih VC, growth i PE fondova iz susjednih država kao što su BlackPeak Capital, Interactive Venture Partners, J&T Ventures, Inovo Ventures, Lead Ventures, Euroventures, Sandberg Capital i slični.

Uz to, razvoj startup ekosustava u Zagrebu, Splitu i Osijeku, kao i podrška inkubatora (ZICER, Bird Incubator) i sveučilišta, mogao bi generirati nove projekte atraktivne ulagačima. U idućih tri do pet godina očekujemo vidjeti daljnji rast izlazaka što dodatno podiže kredibilitet tržišta.

Koliko su domaće tvrtke ili poslovni subjekti uopće upoznati s ovakvom mogućnošću financiranja i razvoja? Je li bi se tu stvari mogle ili trebale poboljšati? Ako da, kako?

S obzirom da PE i VC fondovi više nisu novost na našem tržištu, dojam je da su domaće kompanije upoznate s alternativnim načinima financiranja, pogotovo uzevši u obzir kontinuiran rad investitora, savjetnika i ostalih sudionika na educiranju tržišta i osnivača.

Koji bi bili najzanimljiviji ili najuspješniji domaći primjeri ulaganja privatnog i rizičnog kapitala do sada?

Što se tiče domaćih private equity fondova, s obzirom da su pokrenuti između 2019. i 2021. godine, zasad još nismo imali konkretnije izlaske iz investicija, no velika su očekivanja za Muzej Iluzija koji je postao globalna kompanija s lokacijama u više od 25 zemalja te je svakako „na mapi“ najvećih strateških i financijskih investitora. PCP također radi odličan posao sa već navedenim vertikalama u privatnom zdravstvu.

Venture capital fondovi su prisutni na tržištu duže vrijeme pa tako FRC i SCV imaju nekoliko uspješnih izlazaka koji su omogućili uspješno prikupljanje kapitala za nove fondove.

Nadamo se da ćemo u budućnosti vidjeti još „suradnji“ domaćih fondova kao što je bilo u slučaju Entria koji je prerastao venture capital fazu i dozrio u private equity sferu.