Od 1. siječnja ukinuta je penalizacija za umirovljenike u prijevremenoj mirovini, ali samo za starije od 70 godina. Riječ je odluci donesenom u sklopu posljednje mirovinske reforme, kojom će, prema procjenama, oko 127 tisuća umirovljenika dobiti u prosjeku 55 eura veću mirovinu, najkasnije u travnju.
Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, koji su 70 godina života navršili prije 1. siječnja 2026., HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka 2026.
To se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, ističu u HZMO-u. Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
Iako pozdravljaju činjenicu da se penalizacija uopće ukida, udruge umirovljenika nezadovoljne su ograničenjem koje se odnosi isključivo na one starije od 70 godina. Iz Bloka umirovljenici zajedno poručuju kako ova odluka potvrđuje ono na što godinama upozoravali – da je penalizacija bila nepravedna.
“Ovo je tek mali korak prema ispravljanju duboke nepravde u mirovinskom sustavu. Postavljanje granice na 70 godina života nelogično je i nepravedno rješenje. Prava reforma mora ići dalje, prema ukidanju penalizacije zbog ranijeg umirovljenja”, poručuju iz Bloka umirovljenici zajedno.
Posebno ističu apsurdnost činjenice da se jednako tretiraju osobe koje su u prijevremenu mirovinu otišle s 60 i one koje su otišle s 64 godine, iako su razlike u radnom stažu, uplaćenim doprinosima i životnim okolnostima često velike.
Dodaju i to da velika većina građana nije u prijevremenu mirovinu otišla dragovoljno. Riječ je o ljudima koji su zbog propasti poduzeća, ratnih i poratnih okolnosti, tehnoloških viškova, lošeg stanja na tržištu rada ili zdravstvenih razloga bili prisiljeni napustiti radna mjesta, često nakon više od 40 godina staža.
“Ako se svaka mirovina računa na temelju godina staža i visine uplaćenih doprinosa, zašto se kazna nastavlja i nakon stjecanja uvjeta za punu mirovinu?”, pitaju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Pročitajte još:
Podsjećaju pritom na podatke prema kojima prosječni radni staž starosnih umirovljenika iznosi nešto manje od 31 godine, dok prijevremeni umirovljenici imaju gotovo 36 godina staža, a muškarci čak 38. Unatoč tome, njihova je prosječna mirovina niža – oko 560 eura – dok oni s kraćim stažem imaju višu mirovinu, od oko 571 euro.
Dodatni element nepravde, upozoravaju umirovljeničke udruge, jest diskriminacija žena. Zbog ranijeg odlaska u mirovinu u prijelaznom razdoblju (2026. žene moraju imati 64 godina da bi otišle u starosnu mirovinu), žene moraju još dulje čekati na ukidanje penalizacije, iako su često imale prekide u radnom stažu zbog obiteljskih obveza te slabije plaćene poslove.
