U ožujku 2025. godine, Zagreb će biti središte energetske budućnosti Europe. Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), u suradnji sa svojim europskim partnerima – SolarPower Europe, RE-Source platformom i Europskom komisijom, organiziraju dvije međunarodne konferencije posvećene zelenoj tranziciji i razvoju obnovljivih izvora energije:
Solar Flex Croatia 2025 – 12. ožujka 2025., hotel Sheraton, Zagreb,
RE-Source Croatia 2025 – 13. ožujka 2025., hotel Sheraton, Zagreb.
U trenutku kada Europa ubrzava dekarbonizaciju, smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i modernizira elektroenergetski sustav, ove konferencije imaju jasan cilj – pozicionirati Hrvatsku kao lidera u zelenoj tranziciji.
Prema podacima Europske komisije, udio električne energije u ukupnoj potrošnji energije u Europi udvostručit će se do 2040. godine. Kako bi se osiguralo dovoljno zelene energije, potrebno je riješiti jedan od najvećih izazova – spor razvoj mrežne infrastrukture. Jedno od rješenja je povećanje fleksibilnosti energetskog sustava što će omogućiti sigurnu opskrbu i bolje iskorištavanje obnovljivih izvora.
Najveći doprinos u tome imaju baterijski sustavi, koji osiguravaju stabilnost mreže i učinkovitije upravljanje proizvodnjom i potrošnjom energije. Poslovna i šira zajednica pokazuju rastući interes za njihovu primjenu u postojećim i budućim elektranama na obnovljive izvore. Osim toga, za daljnji razvoj i financiranje projekata obnovljive energije potrebni su održivi modeli suradnje, poput PPA ugovora, koji omogućuju dugoročnu stabilnost i sigurnost ulaganja te čine veliki dio novih politika EU-a, poput Kompasa konkurentnosti, Plana za čistu industriju i Akcijskog plana za pristupačnu energiju.
Solar Flex Croatia 2025 – uz baterijske sustave pohrane energije postižemo fleksibilnost mreže
Konferencija Solar Flex Croatia 2025, čiji je generalni partner Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, organizira se kao prvi događaj velike europske kampanje Let’s Flex koju je pokrenuo SolarPower Europe, 12. ožujka. Okupit će vodeće europske, regionalne i domaće energetske stručnjake koji će raspravljati o optimizaciji elektroenergetske mreže, povećanju njezine otpornosti i razvoju pametnih zgrada i kućanstava.
RE-Source Croatia 2025 – povezivanje industrije s obnovljivim izvorima
Dan kasnije, 13. ožujka, regionalna konferencija RE-Source Croatia 2025, u svom trećem izdanju, okupit će predstavnike energetski intenzivne industrije, poduzetnike i proizvođače obnovljive energije. Kao službeni događaj europske RE-Source platforme, ovaj događaj pruža priliku za upoznavanje s modelima dugoročnih ugovora o otkupu energije (PPA) koji doprinose ispunjavanju ESG standarda za tvrtke. Ovakvi ugovori ključni su za dekarbonizaciju gospodarstva i jačanje energetske neovisnosti Hrvatske.
Sve informacije o konferenciji sudinici mogu dobiti i na službenim stranicama OIEH. Obje konferencije okupit će predstavnike najbitniji europskih institucija, regulatornih tijela te vodeće stručne i poslovne dionike, kao što je Daniel Vig iz europskog udruženja za skladištenje energije (EASE), Riccardo Roselli iz europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER), Juliette Kretels iz europske RE- Source platforme, Merve Güngör iz svjetskog udruženja za energetsko certificiranje (RESC).
Među sudionicima je i Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica najvećeg europskog udruženja za solarnu energiju – SolarPower Europe, koja u intervju za Financije.hr, kao medijskog pokrovitelja ove konferencije, govori europskom Zelenom putu i svim izazovima.
Foto: OIEH/PR
Europska komisija nedavno je objavila Kompas konkurentnosti i Zeleni industrijski plan. Kako će ovi dokumenti utjecati na budući razvoj solarne energije u Europi? Koje prilike i izazove donose industriji?
“Plan za čistu industriju, akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju i skupni prijedlog (tri plana koja čine širi Kompas konkurentnosti) predstavljaju važne korake u pravom smjeru. Ove inicijative prepoznaju da su elektrifikacija, obnovljivi izvori energije i fleksibilnost ključni za smanjenje troškova električne energije, što će posljedično ojačati industrijsku konkurentnost Europe, povećati energetsku sigurnost i ubrzati energetsku tranziciju.
Jedna od glavnih prilika sadržanih u ovim najavama je povećana usmjerenost na elektrifikaciju, s novim ciljem od 32 posto do 2030. godine. To je pozitivan signal za razvoj solarne energije, s obzirom na to da će sve više sektora – uključujući industriju, promet i grijanje – zahtijevati veći pristup čistoj električnoj energiji. Osim toga, plan Komisije za jačanje javne nabave za EU proizvođače solarne opreme mogao bi pružiti prijeko potrebnu podršku domaćoj solarnoj proizvodnji, jačajući lanac opskrbe solarnom energijom u Europi.
Međutim, izazovi i dalje postoje. Namjenska financijska potpora za elektrifikaciju još uvijek nedostaje – Industrijska dekarbonizacijska banka mora prioritizirati ulaganja u obnovljive izvore energije i skladištenje u odnosu na alternative temeljene na fosilnim izvorima. Nadalje, dok su energetske mreže istaknute kao ključni prioritet, baterijsko skladištenje energije još uvijek ne dobiva potrebnu pažnju u sferi javnih politika. Bez jasnih obveza za uvođenje skladištenja u velikim razmjerima, Europa će se suočiti s poteškoćama u integraciji sve većeg udjela energije iz obnovljivih izvora u mrežu, što povećava rizik od nestabilnosti cijena i ovisnosti o fosilnim gorivima.
Europa ima jasnu viziju energetski sigurne, konkurentne i elektrificirane budućnosti. Sljedeći korak je osigurati da su na raspolaganju odgovarajuća ulaganja i regulatorni okviri kako bi se ta vizija ostvarila.”
Koji su najveći izazovi s kojima se trenutačno suočava solarna industrija u Europi? Kako ih možemo prevladati kako bismo ubrzali energetsku tranziciju?
“Solarna industrija u Europi bilježi rekordni rast sa 66 GW novih kapaciteta instaliranih u 2024. godini, što je dovoljno za opskrbu 20 milijuna kućanstava. Međutim, unatoč ovom uspjehu, postoje ključni izazovi koji bi mogli usporiti daljnji napredak ako ih se propusti adresirati.
Jedan od najvažnijih problema su visoke cijene električne energije koje i dalje opterećuju europsku industriju. Solarna energija i energija vjetra najjeftiniji su izvori nove proizvodnje električne energije, ali bez odgovarajućih rješenja po pitanju fleksibilnosti, poput baterijskog skladištenja i reguliranja potražnje, koristi od ovih tehnologija ne mogu se u potpunosti ostvariti. Nestabilnost cijena energije uzrokovana fosilnim gorivima i dalje je ključni izazov za konkurentnost EU-a, a tehnologije poput baterijskih sustava mogu pomoći u prevladavanju ovog problema.
Drugi veliki izazov su kašnjenja u izdavanju dozvola. Iako je EU uveo mjere u sklopu plana REPowerEU i Uredbe o ubrzavanju uvođenja OIE (engleski – RES Booster Regulation) kako bi se pojednostavio postupak izdavanja dozvola, mnogi projekti i dalje nailaze na administrativna uska grla koja usporavaju njihovu realizaciju. Ključno je osigurati da države članice u potpunosti provedu ove reforme kako bi se održala trenutačna putanja rasta.
Konkurentnost europske proizvodnje solarne opreme također izaziva zabrinutost. Iako plan za čistu industriju predviđa snažniju podršku solarnim proizvodima proizvedenim u EU-u, potrebne su dodatne financijske mjere kako bi europski proizvođači mogli konkurirati na globalnoj razini.
Solarna energija je okosnica europske energetske tranzicije. Sada se moramo usmjeriti na uklanjanje prepreka za njezinu širu primjenu i osigurati da energetski sustav bude dovoljno fleksibilan kako bi se iskoristio njezin puni potencijal. Upravo zato neprestano zagovaramo veću fleksibilnost!”
Fleksibilnost elektroenergetske mreže ključna je za integraciju sve većih količina energije iz obnovljivih izvora. Koju ulogu u tome imaju baterijski sustavi za skladištenje energije i što su hibridni solarni sustavi?
“Kako Europa sve više uvodi obnovljive izvore energije, fleksibilnost mreže više nije opcija, već apsolutna nužnost. Bez mogućnosti skladištenja i učinkovite distribucije solarne energije i energije vjetra, Europa riskira gubitak čiste električne energije i nastavak oslanjanja na fosilna goriva kao rezervu, osobito u razdobljima visoke potražnje.
Baterijski sustavi za skladištenje energije igraju ključnu ulogu u povećanju fleksibilnosti i isplativosti energetskog sustava. Pohranjivanjem viška solarne energije tijekom dana baterije pomažu u sprječavanju ograničenja opskrbe, smanjenju nestabilnosti cijena, te osiguravanju dostupnosti električne energije onda kada je najpotrebnija. Samo u 2023. godini EU je izgubio 0,5 posto svoje ukupne proizvodnje električne energije zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje. Povećanje kapaciteta baterijskog skladištenja (prema našoj procjeni, 16 puta) omogućilo bi smanjenje cijena električne energije za dan unaprijed za 25 posto do 2030. godine i za 33 posto do 2040. godine, čime bi energija postala pristupačnija potrošačima i industriji.
Hibridni solarni sustavi kombiniraju solarne fotonaponske uređaje s baterijskim skladištenjem i drugim obnovljivim izvorima, poput energije vjetra. Ovi sustavi omogućuju učinkovitije korištenje energije iz obnovljivih izvora, smanjuju opterećenje mreže, te osiguravaju stabilniju i pouzdaniju opskrbu energijom.
Pročitajte još:
Predstojeća konferencija Solar Flex Croatia 2025 bit će prilika za raspravu o tome kako skladištenje energije i fleksibilnost mogu pomoći Europi da postigne svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora, istovremeno osiguravajući energetsku sigurnost i industrijsku konkurentnost. Kao dio kampanje #LetsFlex, SolarPower Europe zagovara sveobuhvatnu strategiju skladištenja energije na razini EU-a, čime bi se osiguralo da baterijski sustavi budu potpuno integrirani u plan za čistu industriju i nadolazeći paket za elektroenergetske mreže.
Fleksibilan energetski sustav temeljen na obnovljivim izvorima energije najbrži je i najisplativiji način za smanjenje cijena električne energije, jačanje energetske sigurnosti i podržavanje budućnosti čiste industrije u Europi.”
