Ministarstvo gospodarstva RH u javnu je raspravu krajem veljače 2025. godine stavilo nacrt izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, te obrazac iskaza interesa za isti propis.
Javna rasprava trajat će do 14. ožujka, a riječ je o usklađivanju zakonodavstva s EU propisima zbog čijeg nečinjenja je protiv Hrvatske nastavljen predsudski postupak zbog navodne povrede prava EU iz 2021. Zakon bi se trebao donijeti po hitnom postupku.
Zakonom se proširuje ostvarenje nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 42,5 posto u konačnoj bruto potrošnji do 2030. u skladu s ažuriranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, umjesto dosadašnjih 36,6 posto.
Također, do kraja ove godine ističe odgoda primjene EU zakonodavstva kom više nije dopušteno da aktivni kupci u samoopskrbi imaju prednost neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže snage do i uključivo 500 kW, prenosi portal Energetika-net.com. Stoga ministarstvo gospodarstva treba uspostaviti novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe do 31. ožujka ove godine, s primjenom od 1. siječnja 2026.
Od 1. siječnja 2026. svim kupcima za preuzetu energiju od opskrbljivača osigurat će se, kažu, jednak tretman u pogledu pristupa distribucijskoj mreži.
Novi sustav će redizajnirati način obračuna naknade za vlastitu proizvodnju električne energije u samoopskrbi isporučene u mrežu, sve naknade i pristojbe, uključujući mrežne tarife, moraju odražavati troškove i biti razmjerne i nediskriminirajuće, navodi se u prijedlogu zakona.
Naknade će se obračunavati ako se električna energija koju proizvode aktivni kupci podupire iz programa potpore, u mjeri da ne ugrožava održivost projekta i učinak potpore te ako imaju više od 30 kW instaliranih kapaciteta. Također, od početka 2026. naknade su moguće ako ukupan udio postrojenja za vlastitu potrošnju premaši osam posto ukupnog instaliranog kapaciteta u Hrvatskoj te ako se ustanovi da to stvara opterećenje na održivost sustava električne energije.
Na elektroenergetskoj mreži je krajem studenog 2024. bilo 776 MW solara, od čega samo 132 MW u sustavu samoopskrbe kućanstava, dok je u kategoriji poduzetništvo 13,9 MW u sustavu samoopskrbe.
Poticaji za udruživanje u energetske zajednice
U nacrtu stoji da će istovremeno novi sustav stvoriti poticaje za kupce da se udružuju u zajednice obnovljive energije i razmjenjuju energiju, te će i nadalje imati zaštićenost da će proizvedena energija poslana u mrežu biti preuzeta od opskrbljivača. Precizira se uloga aktivnog kupca te se za sve osobe bilo pravne ili fizičke utvrđuje preuzimanje iz mreže ili isporuka u mrežu u realnom vremenu, pri čemu jedan kupac sa svojim OIB-om može imati razmjenu sam sa sobom na različitim lokacijama uz plaćanje za korištenje mreže.
Naknade i pristojbe neće se obračunavati za vlastitu proizvodnju električne energije koja ostaje u objektima potrošača vlastite energije čime će se promovirati i skladištenje energije na mjestu proizvodnje.
Nacrt propisuje način registracije zajednica obnovljive energije tj. upis i vođenje registra, što treba napraviti HERA u roku od šest mjeseci. Onemogućuje se dodjela potpora za zelenu energiju nastalu spaljivanjem otpada ako nisu ispunjene obveze odvojenog prikupljanja otpada. Definira se kriterij održivosti i ušteda emisija za biogoriva i goriva iz biomase.
Pročitajte još:
Propisuje se i donošenje plana za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenjem, potrebnih za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, te područja za ubrzanje obnovljivih izvora energije u cilju zaštite okoliša i rasterećenje administrativnih postupaka. Propisuje se donošenje propisa iz nadležnosti Agencije (HERA), operatora tržišta energije i ministarstva nadležnog za energetiku.
Ovim izmjenama utvrđuju pitanja osiguranja obnove šuma te sveukupnog održivog korištenja biomase sukladno odredbama Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem zemlje na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova.
