U Hrvatskoj postoji 200.000 praznih stanova, a državna stambena politika još nije dovršena

Promet nekretninama usporava, vlasnici rabljenih nekretnina imaju nerealno velika očekivanja, a državna stambena politika, iako postoji 200.000 praznih stanova, još nije dovršena jer nedostaju podaci iz popisa stanovništva, istaknuto je u četvrtak na HGK-ovom Forumu poslovanja nekretninama.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović napomenuo je da promet nekretninama usporava te da dolazi do promjene trendova. 

“Usporavanje znači pad broja transakcija. Za usporedbu, u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, pad prometa iznosi devet posto”, kazao je Ranilović, dodavši kako pad nije jednak u svim županijama.

Po Raniloviću, treba gledati realizirane, ne tražene cijene, a razlika između njih u prosjeku iznosi oko 15 posto. Tvrdi i kako je ovdašnje tržište polarizirano, ali i dalje postoji veliki interes kupaca za novogradnjom.

Isto tako, smanjio se interes stranaca za kupovinom nekretnine u Hrvatskoj. 

Savjetnik predsjednika HGK za trgovinu Josip Zaher rekao je da se kod nas, unazad dvije, tri godine, puno gradilo – i infrastrukturnih i stambenih nekretnina.  To proteklo razdoblje, objasnio je, održali su niske kamatne stope i bježanje investicija u stambeni dio, odnosno stambene nekretnine.

Naime, krajem prošle godine, pod pritiskom zamjene kune u euro, došlo je do viška kuna koje su mnogi pokušali investirati u nekretnine.

“Danas je na sceni sasvim obrnuta situacija, banke su počele pod pritiskom središnjih banaka, i hrvatske i EU, dizati kamatne stope i dolazi do pada interesa budući da nekretnine više nisu toliko pogodne kao investicijski kapital”, naglasio je Zaher. 

Državni tajnik Željko Uhlir, pak, istaknuo je da u Hrvatskoj postoji 200.000 praznih stanova i da se “s tim nešto mora napraviti”.

Objasnio je da se stavljanje u funkciju tih nekretnina može napraviti ili na poticajan način, kao što to rade Austrijanci, da se ponude povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju stambenu nekretninu i plasirati je na tržište, ali i represivno putem poreza na nekretnine.